O nama u kratkim crtama
Doseljavanje Slovaka u RH
Slovačka nacionalna manjina formirala se u okviru preseljenja stanovništva iz prenapučenih sjevernih krajeva Ugarske, s prostora tadašnje Slovačke, u južne dijelove Habsburške Monarhije, poglavito u dijelove Slavonije. Prvi slovački kolonisti dolaze u Slavoniju već krajem 17. st. kao trgovci, sezonski radnici ili vojnici. Do masovnije kolonizacije dolazi u drugoj polovici 19. stoljeća i nastavlja se čak do početka 20. st. Migracija, uzrokovana potragom za poslom, bila je najprije sezonskog karaktera, no kasnije je postala i trajna. Slovaci su se gušće naselili u 7 oblasti koje se nalaze u 5 županija: Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj. Posebnu skupinu Slovaka u Hrvatskoj predstavljaju pripadnici slovačke narodnosti, koji su iz poslovnih, no ponajviše obiteljskih razloga (žene iz Slovačke udane za Hrvate), tijekom posljednjih 30-50 godina doselili u Hrvatsku (Rijeka i okolica).
Počeci kulturnog života Slovaka u Hrvatskoj
Kulturni život Slovaka u Hrvatskoj u pojedinim se regijama, osobito u srednjoj Slavoniji, formirao jako sporo. U godini nastanka Češko-Slovačke Republike, 1918. god., Slovaci u Hrvatskoj počinju se uključivati u rad čehoslovačkih kulturno-umjetničkih društava te u Češko-slovačke besede. U Osijeku se 1914. godine osniva Češkoslovačka općina, a 1921. osnovan je Češkoslovački savez, koji skrbi o osnivanju čeških škola, inicira osnivanje knjižnica, čitaonica te društava-beseda. U mnogim općinama (1921. – 1939.) nastaju Češkoslovačke besede: Ilok, Jelisavac, Markovac, Josipovac, Jurjevac, Lipovljani, Međurić, Zagreb… Tijekom II. svjetskog rata rad Češkoslovačkog saveza bio je zabranjen. U ovom ratnom vremenu (1941. – 1945.) Slovacima u Hrvatskoj pomaže Slovenská jednota (Slovačko jedinstvo). Nakon rata Slovačko jedinstvo prestaje s radom te se ponovo aktivira rad Českoslovačkog saveza (1945.) sa sjedištem u Daruvaru, u kojemu su bila uključena češka i slovačka društva u Hrvatskoj. Osamdesetih godina 20. st. Savez mijenja naziv u Savez Čeha i Slovaka u Hrvatskoj, koji ima zajedničko vodstvo, imanje (Češkoslovački dom u Daruvaru) i časopis Jednota. Veću samostalnost Slovaci su dobili 1981. god. nastankom Odbora za Slovake pri Savezu Čeha i Slovaka. Iste godine Odbor organizira Folklornu i plesnu smotru Slovaka u Hrvatskoj, na kojoj sudjeluju slovačka kulturno-umjetnička društva formirana još početkom 70-ih godina 20. st. Težnja k osnutku narodne kulturne institucije Slovaka u Hrvatskoj javlja se početkom devedesetih godina 20. stoljeća.
Savez Slovaka u RH
Nastankom Republike Hrvatske, predstavnici slovačkih društava donijeli su odluku o izlasku iz Saveza Čeha i Slovaka i 14. lipnja 1992. osnovali vlastitu društvenu organizaciju pod nazivom Matica slovačka u Republici Hrvatskoj – danas Savez Slovaka. Matica je sebi zadala ulogu očuvati slovačku obitelj, njezinu samosvijest i identitet, uključivati pripadnike slovačke nacionalne manjine u rad svojih odbora, otvoriti odgojno-obrazovni centar, njegovati materinji jezik i slovačku beletristiku u školama, razvijati izdavačku djelatnost, radio, folklorne festivale, skrbiti se za političku zastupljenost predstavnika slovačke nacionalne manjine na lokalnoj i državnoj razini. Matica slovačka u Hrvatskoj 1998. godine mijenja naziv u Savez Slovaka. Savez je „krovna udruga“ petnaest Matica slovačkih: MS Rijeka, MS Zagreb, MS Lipovljani, MS Međurić, MS Miljevci, MS Jakšić, MS Zokov Gaj, MS Markovac, MS Jelisavac, MS Josipovac, MS Jurjevac, MS Osijek, MS Soljani, MS Ilok i MS Radoš. Savez koordinira i brine o: kulturnom amaterizmu, kulturnim manifestacijama (u vlastitoj organizaciji: Dječja smotra slovačkog folklora u RH, Odrasla smotra slovačkog folklora u RH, Festival slovačke pjesme i glazbe u RH „Keď sa ruža rozvijala“), izdavaštvu, informiranju (mjesečnik Prameň), školstvu i mnogim drugim aktivnostima. Radio Našice, Osijek, Ilok, Slatina i Đakovo informiraju jednom tjedno u emisijama na slovačkom jeziku o saveznim aktivnostima, a tu su i tjedne emisije na HRT. Sjedište Saveza je u Našicama, u kojem djeluje Središnja knjižnica Slovaka u RH pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice i Slovački centar za kulturu Našice, kojeg je Savez osnovao 2010. godine.
Predsjednik Saveza Slovaka:
Josip Kvasnovski (1992. – 2002.)
Andrija Kuric (2002. – 2014.)
Mirko Vavra (2014. – traje)
Tajnica: Ružica Vinčak (1992. – 2002.)
Branka Baksa (2002. – traje)
Izvršni odbor Saveza Slovaka: Mirko Vavra (predsjednik), Aleksandar Knapček (podpredsjednik), Jarmilka Mudroh Pavel Treger, Danijel Kubala, Rozalija Kukučka, Franjo Drga, Josip Krajči, Mario Dudjak, Josip Jozefčik, Jasna Matota, Andrija Kuric, Darko Đurica, Miroslava Gržinić, Miluška Besek, Zlatko Jevak, Vesna Kunštek
Nadzorni odbor Saveza Slovaka: Anđelka Štelma (predsjednica), Vesna Budoš (podpredsjednica), Anđela Majdiš
SAVEZ SLOVAKA HRVATSKE
Braće Radića 68, Našice, Republika Hrvatska.
+385-31-613-433