O nama u kratkim crtama
Doseljavanje Slovaka u RH
Slovačka nacionalna manjina formirala se u okviru preseljenja stanovništva iz prenapučenih sjevernih krajeva Ugarske, s prostora tadašnje Slovačke, u južne dijelove Habsburške Monarhije, poglavito u dijelove Slavonije. Prvi slovački kolonisti dolaze u Slavoniju već krajem 17. st. kao trgovci, sezonski radnici ili vojnici. Do masovnije kolonizacije dolazi u drugoj polovici 19. stoljeća i nastavlja se čak do početka 20. st. Migracija, uzrokovana potragom za poslom, bila je najprije sezonskog karaktera, no kasnije je postala i trajna. Slovaci su se gušće naselili u 7 oblasti koje se nalaze u 5 županija: Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj. Posebnu skupinu Slovaka u Hrvatskoj predstavljaju pripadnici slovačke narodnosti, koji su iz poslovnih, no ponajviše obiteljskih razloga (žene iz Slovačke udane za Hrvate), tijekom posljednjih 30-50 godina doselili u Hrvatsku (Rijeka i okolica).
Počeci kulturnog života Slovaka u Hrvatskoj
Kulturni život Slovaka u Hrvatskoj u pojedinim se regijama, osobito u srednjoj Slavoniji, formirao jako sporo. U godini nastanka Češko-Slovačke Republike, 1918. god., Slovaci u Hrvatskoj počinju se uključivati u rad čehoslovačkih kulturno-umjetničkih društava te u Češko-slovačke besede. U Osijeku se 1914. godine osniva Češkoslovačka općina, a 1921. osnovan je Češkoslovački savez, koji skrbi o osnivanju čeških škola, inicira osnivanje knjižnica, čitaonica te društava-beseda. U mnogim općinama (1921. – 1939.) nastaju Češkoslovačke besede: Ilok, Jelisavac, Markovac, Josipovac, Jurjevac, Lipovljani, Međurić, Zagreb… Tijekom II. svjetskog rata rad Češkoslovačkog saveza bio je zabranjen. U ovom ratnom vremenu (1941. – 1945.) Slovacima u Hrvatskoj pomaže Slovenská jednota (Slovačko jedinstvo). Nakon rata Slovačko jedinstvo prestaje s radom te se ponovo aktivira rad Českoslovačkog saveza (1945.) sa sjedištem u Daruvaru, u kojemu su bila uključena češka i slovačka društva u Hrvatskoj. Osamdesetih godina 20. st. Savez mijenja naziv u Savez Čeha i Slovaka u Hrvatskoj, koji ima zajedničko vodstvo, imanje (Češkoslovački dom u Daruvaru) i časopis Jednota. Veću samostalnost Slovaci su dobili 1981. god. nastankom Odbora za Slovake pri Savezu Čeha i Slovaka. Iste godine Odbor organizira Folklornu i plesnu smotru Slovaka u Hrvatskoj, na kojoj sudjeluju slovačka kulturno-umjetnička društva formirana još početkom 70-ih godina 20. st. Težnja k osnutku narodne kulturne institucije Slovaka u Hrvatskoj javlja se početkom devedesetih godina 20. stoljeća.
„Savez Slovaka u RH“
Nastankom Republike Hrvatske, predstavnici slovačkih društava donijeli su odluku o izlasku iz Saveza Čeha i Slovaka te su 14. lipnja 1992. godine osnovali vlastitu društvenu organizaciju pod nazivom Matica slovačka u Republici Hrvatskoj, danas Savez Slovaka. Osnivanjem Saveza započinje novo razdoblje organiziranog djelovanja slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Savez si je postavio za cilj očuvanje slovačke obitelji, njezine samosvijesti i identiteta, uključivanje pripadnika slovačke nacionalne manjine u rad svojih tijela i odbora, razvoj odgojno-obrazovnih aktivnosti, njegovanje materinjeg jezika i slovačke književnosti u školama, razvoj izdavačke djelatnosti, radijskog i medijskog informiranja, folklornih festivala te brigu o političkoj zastupljenosti Slovaka na lokalnoj i državnoj razini.
Godine 1998. Matica slovačka u Republici Hrvatskoj mijenja naziv u Savez Slovaka. Savez danas djeluje kao krovna udruga 16 Matica slovačkih, i to: Matica slovačka Beketinci, Ilok, Jakšić, Jelisavac, Josipovac, Jurjevac, Lipovljani, Markovac, Miljevci, Međurić, Osijek, Radoš, Rijeka, Soljani, Zagreb i Zokov Gaj.
Savez Slovaka koordinira i skrbi o kulturnom amaterizmu, organizaciji i provedbi kulturnih manifestacija – među kojima su u vlastitoj organizaciji Dječja smotra slovačkog folklora u Republici Hrvatskoj, Odrasla smotra slovačkog folklora u Republici Hrvatskoj te Festival slovačke pjesme i glazbe u Republici Hrvatskoj „Keď sa ruža rozvijala“ – zatim o izdavaštvu, informiranju (mjesečnik Prameň), školstvu i brojnim drugim aktivnostima od značaja za očuvanje identiteta slovačke nacionalne manjine.
O aktivnostima Saveza redovito se izvještava putem tjednih radijskih emisija na slovačkom jeziku na postajama Radio Našice, Osijek, Ilok, Slatina i Đakovo, kao i kroz tjedne emisije na Hrvatskoj radioteleviziji.
Sjedište Saveza Slovaka nalazi se u Našicama, gdje djeluju Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice te Slovački centar za kulturu Našice, koji je Savez osnovao 2010. godine.
Kulturno edukativni centar Slovaka u Orebiću (KEC) djeluje kao sastavni dio Savez Slovaka te predstavlja važno programsko i organizacijsko središte Saveza na jugu Republike Hrvatske. Njegovim osnivanjem omogućeno je širenje djelovanja Saveza iz tradicionalnih područja naseljenosti Slovaka u Slavoniji i Srijemu na područje Dalmacije, čime se dodatno jača vidljivost i povezanost slovačke nacionalne manjine na državnoj razini.
Tijekom 2022. godine Savez Slovaka, uz financijsku potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, kupio je objekt u Orebić s ciljem uspostave kulturno-edukativnog centra namijenjenog očuvanju jezika, kulture i identiteta slovačke nacionalne manjine. Obnova objekta započela je 2023. godine, također sredstvima istog Ureda.
U obnovljenom objektu se od 11. srpnja 2025. godine redovito provode kulturne, edukativne, folklorne i manjinske aktivnosti koje organizira Savez Slovaka, odnosno njegove članice. Sudionici programa – uglavnom članovi udruga, djeca, mladi te stručni suradnici – tijekom trajanja radionica, ljetnih škola, susreta i drugih programskih aktivnosti povremeno borave u prostoru Centra, čime se osiguravaju uvjeti za kontinuirani i višednevni rad.
Kroz djelovanje Kulturno edukativnog centra Slovaka Orebić Savez Slovaka dodatno ostvaruje svoje temeljne ciljeve u području kulture, obrazovanja i očuvanja nacionalnog identiteta, potiče međusobnu suradnju matica slovačkih te doprinosi decentralizaciji kulturnog života slovačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Saveza Slovaka:
Josip Kvasnovski (1992. – 2002.)
Andrija Kuric (2002. – 2014.)
Mirko Vavra (2014. – traje)
Tajnica:
Ružica Vinčak (1992.-2002.)
Branka Baksa (2002. – 2025.)
Anamarija Batorek (2025.-traje)
Izvršni odbor Saveza Slovaka: Mirko Vavra (predsjednik), Aleksandar Knapček (podpredsjednik), Mirjana Eržić, Jarmilka Mudroh, Branka Baksa, Jasna Matota, Blaženka Peter, Pavel Treger, Danijel Kubala, Rozalija Kukučka, Franjo Drga, Josip Krajči, Josip Jozefčik, Darko Đurica, Miroslava Gržinić, Miluška Besek, Zlatko Jevak, Vesna Kunštek
Nadzorni odbor Saveza Slovaka: Anđelka Štelma (predsjednica), Vesna Budoš (podpredsjednica), Anđela Majdiš
SAVEZ SLOVAKA HRVATSKE
Braće Radića 68, Našice, Republika Hrvatska.
+385-31-613-433, +385-91-613-4333