Naše matice

I.G. Kovačića 85, 32 236 Ilok
tel/fax. +385 32 596 130
 
predsjednik  Aleksandar Knapček
P. Preradovića 30, 32 236 Ilok
mob. +385 99 490 3854
dopredsjednik Milan Pucovsky
mob. +385 98 198 3163
 
tajnik Vlatko Mudroh
mob. +385 99 505 2742
 
U okviru MS Ilok djeluje Slovačko kulturno-prosvjetno društvo “Ljudevit Štur”
sa sljedećim sekcijama: folklorna /tri dobne skupine/, kazališna /djeca i odrasli/, glazbena /narodni orkestar, skupina “Alesis” i pjevači/, sportska sekcija i mladež.
MS Ilok ima Upravni i Nadzorni odbor /27 članova Upravnog i 3 člana Nadzornog odbora/
Godina osnutka MS Ilok – 18.12.1997.
 
Povijesni podaci i razvoj

Matica slovačka Ilok osnovana je 18.12.1997. U okviru MS Ilok djeluje Slovačko kulturno-prosvjetno društvo “Ljudevit Štur”. Prvo slovačko kulturno-umjetničko društvo osnovano je 26. lipnja 1925., kada su učenici iločke Gimnazije na prijedlog glavnog organizatora Ivana Vereša osnovali Udrugu srednjoškolske mladeži koje se pripojilo Društvu čehoslovačkih akademaca u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i 13. rujna 1925. godine postalo njegovom podružnicom. Godine 1928. podružnica se odvojila i postala samostalnim društvom pod nazivom Štur, društvo slovačkih akademaca. Glavnom ulogom društva bilo je dopunjavati samoobrazovanjem znanje slovačkog jezika, slovačke književnosti i povijesti. Društvo je kupovalo slovačke knjige i časopise, uvježbavali su kazališne predstave, recitacije, plesove i pjesme. 15. travnja 1928. godine slovački poljoprivrednici i obrtnici osnovali su drugo slovačko društvo pod nazivom Slovačko čitaće društvo. Dva su društva djelovala odvojeno, a dolaskom Jana Viteza, učitelja u Ilok u suradnji s Ivanom Verešom, Jozefom Stupavskym i učiteljicom Julijom Parnicky dva društva se ujedinjuju u jednu kulturno-prosvjetnu organizaciju pod nazivom Slovačko čitaće društvo. Za kratko vrijeme bio je uređen život Društva, oživljen rad čitaonice, osnovana sekcija mladeži, organizirana podružnica na Radošu, osnovane sekcije i orkestar. Naziv Slovačko čitaće društvo koristio se do godine 1951., kada je promijenjen naziv u Slovačko kulturno-prosvjetno društvo “Ljudevit Štur” koje nosi i danas. Društvo je sudjelovalo u radu Saveza Čeha i Slovaka Republike Hrvatske i dugi niz godina imalo je važnu ulogu u kulturno-prosvjetnoj aktivnosti slovačkih društava u Hrvatskoj. Članovi Društva Andrej Kukučka, Jozef Čermak, Jan Kukučka i Štefan Pap pomagali su osnovati slovačka društva u Josipovcu, Markovcu i Jelisavcu. Kada je pri Savezu Čeha i Slovaka osnovana podružnica Slovaka 1981. godine sjedište joj je bilo u Iloku. Članovi Društva su neumorno radili, a tijekom Domovinskog rata i okupacije i u nemogućim uvjetima. Nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1997. Društvo je postalo članom Saveza Slovaka Republike Hrvatske.

Slovački dom u Iloku

Aktivnosti Matice slovačke Ilok i SKPD “Ljudevit Štur” odvijaju se u Slovačkom domu u Iloku. Odluka o izgradnji Slovačkog doma donesena je na sjednici odbora Društva 1951. godine kada se raspravljalo i o reorganizaciji Društva. Projekt zgrade Slovačkog doma u Iloku uradio je iločki projektant Julije de Luca a glavni majstor je bio Pavel Kovač. Mjesna zajednica je dala materijal za izgradnju. Slovačka evangelička crkva je darovala zemljište za izgradnju, financijsku pomoć su dala poduzeća i društveno-političke organizacije Iloka i okolice. Slovaci su svojim nesebičnim radom podarili Slovačkom domu preko 1 000 radnih sati. Radovi su počeli u proljeće 1952. godine, a dana 27. prosinca 1952. Slovački narodni dom je bio svečano otvoren./ Toga datuma – “Na Jana” je odigrana i kazališna predstava i od tada se na ovaj datum uvijek odigravaju kazališne predstave/. Prostor Slovačkog doma vremenom je postao pretijesan za sve aktivnosti, te se 1979. godine vrši dogradnja.
Za vrijeme Domovinskog rata i okupacije Podunavlja Slovački dom je bio dosta oštećen. Sreću u nesreći za iločke Slovake predstavljala je nazočnost Slovačkog inženjerijskog bataljuna u Borovu. Dana 16. listopada 1996. docent Emil Horak iz Bratislave koji je u to vrijeme radio kao lektor slovačkog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doveo je nekoliko časnika zapovjedništva Slovačkog inženjerijskog bataljuna u Ilok na razgovor s čelnicima Društva. Po obavljenim razgovorima i procjeni stanja odlučili su pomoći iločkim Slovacima. Rekonstrukcija je započela u ljeto 1996. Opet su se slovačke obitelji ujedinile i svojim dragovoljnim radom pomogle u rekonstrukciji. Materijal je osigurala Republika Slovačka, a tehniku slovački bataljun. Svečano otvorenje bilo je 24. kolovoza 1997. godine, kada se održala i manifestacija “Iločko ljeto”. Tom prigodom u hodniku Slovačkog doma su otkrivene i spomen-ploče, koje su otkrili Peter Galbreith i Billy Richardson.
Za vrijeme rekonstrukcije Slovačkog doma u sali je bio izvađen dotrajali drveni pod i od tada je u sali bio goli beton sve do rujna 2006. godine, kada je uz financijsku pomoć Vukovarsko-srijemske županije izliven industrijski pod. U nadolazećim godinama u planu je modernizacija pozornice u sali i natkrivanje ljetne pozornice.

Aktivnosti

Kazališna sekcija

Aktivnost koja ima najdužu tradiciju je kazališna aktivnost, koja je postojala i prije osnutka prvog slovačkog Društva. Prva kazališna predstava održana je na Uskršnji ponedjeljak, 12. travnja 1914. godine. Izvedeno je djelo slovačkog autora Ferka Urbanka “Strašidlo” / Sablast/. Godine 1914. započeo je Prvi svjetski rat, te je sljedeća kazališna predstava odigrana je tek 02. veljače /”Na Mary” – Hromnice/ 1921. godine. Bila je to predstava Jozefa Hollog “Kubo”.Od tada se na ovaj datum uvijek održavaju kazališne predstave. Kazališne predstave “Na Jana” 27. prosinca održavaju se od 1952. godine. Tradicija održavanja kazališnih predstava bila je prekinuta jedino u vrijeme rata / za vrijeme Drugog svjetskog rata, te za vrijeme Domovinskog rata i okupacije Podunavlja od 1991.- 1993., te 1995. godine. Kontinuitet rada kazališne družine nastavljen je 27. prosinca 1996. godine kada je izvedena predstava “Pokušaj letenja”.

Kazališna sekcija ima dvije dobne skupine: djecu i odrasle. Svaka skupina ima godišnje praizvedbu. Osim pred domaćom publikom, nastupaju i na raznim smotrama u Hrvatskoj / Vinkovci, Daruvar/, Vojvodini ( Srbiji), te gostuju u Republici Slovačkoj i Republici Češkoj. Knjigu 90. godina iločkog kazališta napisao je Andrija Kuric, uskoro će izaći iz tiska i Monografija o kazališnom životu iločkih Slovaka autora Ružice Černi, Vlatka Miksada i Ratka Sudeckog. U Monografiji je kronološkim redom predstavljen pregled kazališnih predstava od 1914. godine do današnjeg dana sa sljedećim podacima: ime i prezime autora djela, datum i mjesto održavanja predstave, podjela uloga, imena glumaca – amatera i ostalih sudionika u predstavama bez kojih se predstave ne bi mogle održati: maskeri, šaptači, kostimografi, scenografi, tehnička pomoć, režiseri i pomoćnici režisera. Tekst je popraćen i fotografijama, prikazom ulaznica, plakata, članaka koji su popratili pojedine predstave i slično.

Folklorna sekcija

Folklorna sekcija Matice slovačke Ilok je najbrojnija sekcija. Aktivne su tri dobne skupine, od najmlađe /djeca predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole/, srednje skupine / učenici viših razreda osnovne škole/, te mladež / srednjoškolci i stariji/. Dvije su značajne manifestacije u Iloku posvećene folkloru: “Majpan – rušenje svibanjskog stabla”, manifestacija s tradicijom dužom od 50 godina. Održava se u pravilu posljednje nedjelje u svibnju. Na ovoj manifestaciji predstavljaju se sve tri dobne skupine folklorne sekcije, te gosti. Druga vrlo značajna manifestacija je “Iločko ljeto”. Ove godine imali smo 27. po redu. Idejni začetnik ove manifestacije je Vlatko Miksad, prof. Osim svih dobnih skupina folklorne sekcije nastupaju i gosti: hrvatski KUD, KUD jedne od nacionalnih manjina, slovački KUD iz Vojvodine, te kao gosti KUD iz Republike Slovačke. Posljednjih godina “Iločko ljeto” se održava dva dana – subotu i nedjelju – zadnji vikend u kolovozu. Folklorna sekcija sudjeluje na Smotrama slovačkog folklora u organizaciji Saveza Slovaka, svake godine na “Iločkoj berbi grožđa”, “Vinkovačkim jesenima”, dječja skupina na Smotri slovačkog dječjeg folklora “Zlatna vrata” u Kisaču, Vojvodina, odrasli na Smotri folklornog stvaralaštva nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije povodom Dana Europe, te brojnim gostovanjima u zemlji, Vojvodini i Republici Slovačkoj prema pozivima.

Glazbena sekcija

U Matici slovačkoj Ilok ništa ne može funkcionirati bez glazbe, ni plesači, ni pjevači , ali ni kazališna sekcija. Glazbenu sekciju čine narodni orkestar, zabavna skupina “Alesis” i pjevači. Glazba prati svaki nastup plesača folklorne sekcije, nakon svake kazališne predstave, svake manifestacije svira glazba “do rána”- do jutra. Pjevači nastupaju svake godine na Festivalu “Kada je ruža rozvijala” u organizaciji Saveza Slovaka Republike Hrvatske, a pjevači-solisti nastupaju tradicionalno na festivalima “U pivničkom polju” i “Raspjevani Srijem”. Pjevači također nastupaju i na manifestacijama “Majpan” i “Iločko ljeto”. U listopadu 2006. godine Matica slovačka Ilok je bila organizatorom dva Festivala solo-pjevača. Po prvi put je organiziran Festival solo pjevača slovačkih narodnih pjesama pod nazivom “Na obali kraj Dunava” na kojem su se predstavili iločki slovački solisti od predškolske dobi do iskusnih pjevača. Održan je IX Međunarodni festival “Raspjevani Srijem”, 28. listopada 2006. Na njemu su sudjelovali pjevači solisti iz mjesta u Srijemu u kojima žive Slovaci.

Sportska sekcija

Matica slovačka Ilok ne njeguje samo kulturno-umjetnički amaterizam. Vrlo važnu ulogu ima i sportski amaterizam. U prošlosti su bile aktivne šahovska i nogometna sekcija, a danas se možemo pohvaliti aktivnošću u stolnom tenisu. 20. prosinca 1932. godine je “Štur, Udruga slovačkih akademaca” osnovala stolnotenisku sekciju a tjedan dana kasnije, 28. prosinca, su organizirali prvi turnir, u kojemu je sudjelovalo 10 igrača. Matica slovačka Ilok godišnje organizira dva turnira u stolnom tenisu – Uskršnji i Svetokatarinski. Ove godine je zabilježeno i učešće kadeta. Osim u stolnom tenisu, naši članovi sudjeluju i na malonogometnom turniru Grada Iloka. Veliki broj naših članova su i članovi ŠRD “Karas” Ilok kojemu je sjedište u Slovačkom domu u Iloku.

Osobe koje su kroz svoju aktivnost obilježile razvoj MS Ilok

Od osnutka prvog slovačkog društva u Iloku 1925. godine do današnjih dana mnoge su osobe dale veliki doprinos razvoju slovačke kulture, jezika i očuvanju tradicije predaka: Jozef Stupavsky, Jan Vitez, Božena Vereš, Julija Parnicki, Štefan Šuster, Andrej Kopčok, Vladimir Kopčok, Andrej Kukučka, Jan Kukučka, Peter Miksad, Jozef Čermak, Jan Lamoš, Anna Zajac, Jan Miksad, Štefan Pap, Samuel Velko, Daniel Pucovsky, Juraj Sič, Štefan Poniger, Miroslav Poniger, Vlatko Miksad, Milan Pucovsky, Andrej Kuric, Vladimir Velko i mnogi drugi.
 
Božena Čermak
Kolodvorska 7, 34 308  Jakšić
 
predsjednik: Pavel Treger
mob. 099 257 0710
Bana J. Jelačića 20, 34 308 Jakšić
 
dopredsjednik: Kazimir Hudy 
mob. : 099 260 2700
 
tajnik: Tomislav Miškulin  
mob. : 099 937 4220
 
blagajnica: Natalija Murar 
 
Dejiny Slovákov  v Zlatom  Požeškom údoli  siahajú  až na polovičku  19. storočia kedy sem prichádzaju
Slováci pre prácu  a neskoršie aj s rodinou  žit’. Prist’ahovali sa najviac  v druhej polovičke devetnastého storoćja do Jakšičskej, Ćaglinskej, Sesvetskej, Kutjevskej i do Pleternickej časti Požeškeho  udolia. Posledná  vlna  prist’ahovalcov prišla medzi 1925- 1935. roku. Dnes potomci Slovákov žiju vo viac než 2500 rodin, ale pre roztratenost vo viac než 100 dedin i 5 mesta, pre vel’my blisky i podobný  jazyk
i pre  isté náboženstvo  sa stratila slovenčina, ale nie aj vedomie že ich dedklovia prišli zo Slovenska. Z 15 miest Požeškého údolia  sú  členovi MS Jakšič  čo obt’ažuje organozovanie, ale  daje št’astie matičarom, že sa to predsa darí.
Matica slovačka-Matica slovenská „Kukučin-Kuntarič“ Jakšič  ja založena 17. mája  na incijativu potomkov  Slovákov: Franje Bobok, Mihajla Doboš, Josipa-Joška Chudy, Antuna Kovačić, Ivice, Josipa, Slavka i Vinka  Murar,  Ivice Petriška i Pavela Treger.Do prvého vykonného vyboru  boli vybraní: Pavel Treger (predseda), Slavko Murár (dopredseda), Vinko
Murár (tajomník), Mihajlo Doboš (pokladnik) i Franjo Bobok  (člen). 

Dopredseda neskoršie bol Ivan Šestak,  tajomnica  Marica Šestak, a pokladnička Natalija Murár.  Dnes  sú
: Pavel Treger (predseda); Marica Šestak (dopredseda); Tomislav Miškulin
(tajomník) ; Natalija Murár (pokladnička) i Franjo Bobok (člen).Vo svojej  kratkej  historie tejto matice sa podarilo povzbudzit’ Slovenskost’  u potomkov i dosiahnut’ úznanie pre svoju prácu.
Členov je okolo 180. Tri krát navštivili Slovensko i boli host’ami Slovenskëho parlamentu.  Svojich pribuzných na Slovensku povzbudzili na  rodinnú lásku k vyst’ahovanim do  Chorvátska, do Slavonie.  Dnes  členovja     matice spolu so chorvátskym  súborom  „Slavonija“ majú spoločne priestore v ktorých cvičia jazyk, spev, tance i slovenské zvyky.Spevácky súbory   matice sú dobre znamy vo všetkych slovenských
osád v Chorvátsku, majú aj dve skupinky hudobníkov i  dve tanečníkov.
Cez  zimy  organizovala sa  školu slovenčiny, a v tomto školskom roku v
zakladnej školy „Mladost“  Jakšič riadne
v programu „C“  bolo organizované  vyučovanie 
slovenského jazyku.
Ad multos  annos.
Jana Žiške 3 , Jelisavac
Kulturni centar Slovaka – Jelisavac 
maticaslovackajelisavac@gmail.com
 
predsjednik: Danijel Kubala
tel. 099 191 2335 
 
dopredsjednik: Vlado Hulak 
Mob. 098 314 394
 
Tajnica: Antonela Topolovec
Tel. 0916205561
 
SKUD “IVAN BRNJIK SLOVAK” JELISAVAC
Predsjednik: Marijan Marček
Dopredsjednica: Antonela Topolovec
Tajnica: Veronika Briš
 
 
Matica slovačka u Republici Hrvatskoj – Ogranak Jelisavac osnovana je 1993.g. pod ovim nazivom.
Prvi osnivači Matice su Vilko Hulak , Tomislav Rajković i Tihomir Mohila, a prvo vodstvo jelisvačke Matice osim njih čine Ružica Vinčak, Kata Kanđera, Branka Kandžera, Ivan Funjak, Branko Kraljik, Drago Kanđera, Oton Kukučka i Slavko Šmehil.
Djeluje u sklopu Saveza Slovaka, a svoju aktivnost realizira preko KUD-a ” Ivan Brnjik Slovak”, te istoimene osnovne škole u Jelisavcu. Osnivanjem MS brojni članovi KUD-a učlanjuju se u ovu udrugu kao i brojni mještani , a koji do tad nisu sudjelovli u aktivnom delovanju na očuvanju, njegovanju i širenju slovačke kulture običaja i tradicije. Ovime zapravo postojeće slovačko kulturno umjetničko društvo dobiva na jednoj još većoj potpori i dokazu kako su godine marljivog rada ovoga društva stvorile pozitivno ozračje, te potaknuli i druge da upravo putem MS i oni doprinesu daljnjem kulturnom napretku i razvoju mjesta.
Inače, sami počeci kulturnog razvoja mjesta Jelisavca datiraju iz dvadesetih godina prošlog stoljeća , a 1936.g .javljaju se i ozbiljne ideje folklorne naravi, započinje se uvježbavanjem i prvih plesnih koraka . Zbog nadolazećih ratnih godina , bijede i siromaštva prapočeci rada na čuvanju, njegovanju te širenju slovačke kulture počinju davnih pedesetih godina prošloga stoljeća, kada se oformljuje folklorna družina koja aktivno djeluje nekoliko godina. Nažalost, zbog financijskih problema i nedovoljnog poticaja za rad ista prestaje sa djelovanjem, ali zasigurno ova folklorna nastojanja postati će osnova jednom pozitivnom i kulturnom smjeru mještana Jelisavca. 1967g. Tako dolazi do osnivanja kulturno umjetnickog društva pod nazivom Ivan Brnjik Slovak. Osnivači ovog društva su Tomislav i Biserka Rajković , Kralik Mišo, Kralik Pavo, Kralik Stevo , Belaj Pavo, Potolovec Josip, Brnjik Stevo , Brnjik Jozo – Buldo, Hlobik Andrija , Hlobik Jozo, Liška Andrija, Marček Jozo, Krha Franjo te drugi.
Društvo započinje rad sa jednom harmonikom i jednom tamburom da bi danas imalo preko trideset raznih instrumenata , te prate brojne nastupe uz pratnju izuzetno kvalitetne tamburaške skupine. Ovo društvo od 1993g. radi pod okriljem MS i zaslužno je za veoma bogati kulturni život Slovaka u Jelisavcu sve do današnjih dana. 140 aktivnih članova koliko danas društvo ima podijeljeno je u tri folklorne sekcije ( dječja , srednja , starija), dvije pjevačke sekcije , jednu glazbenu sekciju ( tamburaši ), te crkveni orkestar sa pjevčkim zborom . Crkveni je orkestar sa pjevačkim zborom osnovan 1988g. i nastupa na svim važnim euharistijama tijekom godine , kako u mjesnoj crkvi svete Elizabete u Jelisavcu tako i u drugim mjestima RH i inozemstvu. Jedan od najznačajnijih inozemnih nastupa ovake vrste društvo je ostvarilo 1994g. U Švicarskoj , kada je na poziv katoličke misije iz st. Gallena održana svirka svetih misa uz cjelovečernji folklorni nastup u Fišentalu , Joni, Apenzellu, Buksu ,te st. Gallenu.Iste godine društvo uspostavlja slične odnose sa katoličkom misijom iz Minhena u Njemačkoj.
Svojim folklornim atraktivnim nastupima društvo je poznato širom RH. Od brojnih nastupa treba se izdvojiti oni najznačajniji : Vinkovačke jeseni, Đakovacki vezovi , kao idva puta nastup na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1996. i 2003.g. . ,gdje je izvelo prikaz starog običaja ” slovačke jelisavačke svatove”. Upravo ovim običajem starih jelisavačkih svatova društvo je i 1978.g. nastupilo na Detvi u Republici Slovačkoj na tzv.
” Podpolianskim svečanostima “. Na Detvi društvo je nastupalo 6 puta, a zadnji put 2003.g. predstavili se plesnom koreografijom ” hala husi “. U Slovačkoj, osim Detve, društvo je nastupalo u Senici , Trnavi , Pieštanima , Senecu , Pezinoku, Galanti , Modroj, Bratislavi , Banskoj Bystrici, Breznu, Čiernom Balogu, Martinu , Staroj Bystrici, Radostki itd. Nastupalo je i u Češkoj i Poljskoj. Društvo sudjeluje na svim manifestacijama u organizaciji Saveza Slovaka RH, a proteklih godina svoje atraktivne plesove prikazali su publici u Starim Jankovcima , Čepinu, Lipovljanima , Našicama, Novoj Gradiški, Osijeku , Virovitici , Dardi, Ludbregu, Vrbovcu , Jakšiću, Novoj Bukovici, Zagrebu, Rijeci, te mnogim drugim mjestima.
Izvedbom jelisavačkih slovačkih svatova 06.04.2006.g. u Varaždinu društvo se predstavilo povodom otvorenja izložbe ” tradicionalna slovačka svadba u Donjoj zemlji ” autorice mr. Jarmile Gerbocove.Članice ženske vokalne skupine 2004.g. sudjelovale su sa izvornim jelisavačkim pjesmama na manifestaciji ” world music festival nebo ” , koja je održana u Zagrebu u KD ” Vatroslava LisinskI” , te su svojim nastupom zabilježile veliki uspjeh.
Unatoč dugogodišnjem i marljivom radu na očuvanju, njegovanju i širenju slovačke kulture, običaja i tradicije radio je gotovo 40 godina u skučenom i neadekvatnom prostoru.
Vlastitog prostora za rad nije imao, te zahvaljujući velikim zalaganjem i entuzijazmom svojih članova, ne samo da se uspjelo održati nego već i stasati u jedno stabilno nadasve atraktivno slovačko društvo koje je svojom pjesmom i plesom pobralo simpatije brojnih ljubitelja folklora. Članovi matice slovačke jelisavac kao i kulturnog umjetničkog društva svoje sastanke održavali su posljednjih godina u jednoj prostoriji mjesne crkve. Na čelu svake od ovih udruga je predsjednik, koji sa IO i NO upravlja udrugom. Rad društva kao i MS odvija se prema planu i programu rada koji donosi IO, na čelu sa predsjednikom , a izlaže se te prihvaća na godišnjim skupštinama na kojima se u pravilu okuplja veliki broj članova.
Predsjednik Matice Vilko Hulak ovu dužnost obavlja već za redom treći mandat, kao i predsjednik, te koreograf kulturno umjetničkog društva Željko Brnjik. Upravo zbog neadekvatnog prostora za rad matice i društva, te nastojanja da konačno mjesto Jelisavac dobije jedan objekt kulturnog značenja kako za slovačku nacionalnu manjinu tako i svih mještana , zaslugom kvalitetno izabranog rukovodstva na godišnjim izbornim skupštinama 2001.g. ovih udruga rezultira idejom izgradnje vlastitog objekta pod nazivom “Kulturni centar Slovaka ” u Jelisavcu.
U mandatu novoizabranih , koji će zlatnim slovima biti upisani u povijest Jelisavca ova ideja biti će i uspješno realizirana. U IO MS bili su : Vilko Hulak, Slavko Hulak, Željko Brnjik, Vlado Hulak, Franjo Kanđera, Danica Kraljik, Andrej Kubala, Tomislav Rajković, Tomislav Habel, Pavao Krištof i Josip Mohila. NO MS sačinjavali su : Kraljik Vlado , Brnjik Danica i Lukačić Željko.
Članovi IO KUD-a u vrijeme gradnje Kulturnog centra Slovaka bili su : Željko Brnjik, Slavko Hulak , Franjo Kanđera, Josip Mohila, Vilko Hulak, Mirko Brnjik, Andrej Kubala, Vlado Hulak, Mirko Kuric, Mario Špek i Tomislav Rajković, a u NO: Danica Kraljik, Sanja Hulak, Danica Brnjik, Vlado Kraljik i Kristijan Zavada.
Kada je donesena odluka da se kreće u izgradnju vlastitoga objekta mnogi su bili skeptični. o ostvarenju ovoga plana . Već 2001.g. Matica i KUD iz vlastitih financijskih sredstava ishodili su svu potrebnu dokumentaciju, kao i građevinsku, te lokacijsku dozvolu.
20.02.2002. g. počinju radovi na izgradnji objekta da bi se 07. 05. 2004. g.u novosagrađenom obektu Kulturnog centra Slovaka održala svečanost povodom završetka radova na izgradnji istog. Izgradnju ovog objekta jelisavčanima od velikog značaja svojim velikim financijskim sredstvima pomogli su Grad Našice, Osječko- baranjska županija, Vlada RH – Ured za nacionalne manjine , te Vlada Republike Slovačke. Sponzori izgradnje ovoga objekta bili su i Mjesni odbor Jelisavca , NEXE- grupa, firma Scating, te privatna firma Donatransporti – Jelisavac. Velikim zalaganjem predsjednika MS Vilka Hulaka , predsjednika KUD-a Željka Brnjika, te inženjera Franje Kanđere, mještani Jelisavca dobili su jedan objekt od velike važnosti za kulturu samog mjesta .
Osim MS i KUD- a svoj prostor za rad u ovome objektu ima Vijeće slovačke nacionalne manjine Osječko- baranjske županije kao i Vijeće slovačke nacionalne manjine Grada Našica , a objekat óe biti dostupan na korištenje svim udrugama u mjestu kao i brojnim kulturnim zbivanjima u realizaciji jelisavačke osnovne škole.
Matica slovačka je 2006. g. bila domaćinom 12. smotre slovačkog dječjeg folklora RH, koja je održana u novosagrađenom objektu. Pozornicu ovoga objekta iskusilo je i nekoliko folklornih skupina iz Slovačke. Matica slovačka jelisavac pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine svake godine u mjsecu kolovozu biti će organizatorom vlastite manifestacije ” Dani Slovaka u Jelisavau – večer korbačika” , za koju vlada veliki interes, kako Slovaka i mještana Jelisavca, tako brojnih ljubitelja dobre zabave, kvalitetnog folklora i nadasve izvanrednog slovačkog specijaliteta od sira korbačika.
Matica slovačka osim suradnje sa republičkim organima , a ponajviše sa Savjetom za nacionalne manjine RH i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održava veze i surađuje sa sličnim udrugama , organizacijama, i ustanovama u RH. Izvanredna suradnja je sa kysuckim krajem Republike Slovačke , odakle su prije 130 godina doselili jelisavčani . Posebno se ova kvalitetna suradnja odnosi na mjesta Stara i Nova Bystrica , Radostka i Klubina . Gotovo svake godine članovi Matice i KUD-a, te mještani Jelisavca odlaze kod svojih velikih prijatelja, rođaka u ova mjesta i uživaju u prelijepom kysuckom krajoliku s dragim ljudima s kojima smo tako dugi niz godina vezani ,a isto tako veselimo se svakom njihovom dolasku u Jelisavac.
 
Željko Brnjik

Sjedište:
Štrosmajerova 5,
31424 Josipovac Punitovački
Tel./fax: 00385/31 861 314
web: http://www.msjosipovac.hr

Predsjednica: Rozalija Kukučka
Mob. 00385 91 509 19 16
e-mail: rkukucka@gmail.com

Dopredsjednik: Adam Konjušak
mob. 00385 91 755 98 46
e-mail: adam.konjusak@gmail.com 

Tajnica: Anita Smoljo
mob. 00385 91 989 4846
e-mail: nikatoni@gmail.com

Članovi izvršnog odbora:
Anica Popović, Višnja Kmet, Dalibor Funjak, Kata Kuric, Adam Konjušak, Zrinka Pajeska, Anamarija Batorek, Marijan Batorek, Rozalija Kukučka

Članovi nadzornog odbora:
Štefanija Kanisek (predsjednica NO), Samanta Kuric, Suzana Batorek

Matica Slovačka Josipovac (u daljnjem tekstu MS Josipovac) djeluje od 23.siječnja 1994. godine, a nepune dvije godine ranije, 14.lipnja 1992. godine osnovan je Savez Slovaka u Republici Hrvatskoj. Ms Josipovac djeluje pod krvnom organizacijom Savezom Slovaka u RH i njegova je punopravna članica, zajedno sa ostalih 14 Matica slovačkih koje djeluju u RH. 

Osnivači MS Josipovac su: Josip Kvasnovski, Pavo Hulak, Stjepan Kanisek, Martin Mihalina, Đuro Mihalina, Josip Komar, Andrija Kocur, Pavo Gavljak, Stjepan Pastva i Pavao Kvasnovski. MS Josipovac pravni subjekt upisan u sudski registar postaje 30.ožujka 1998.g. i svoje djelovanje usmjerava na zaštitu kulturnog identiteta, duhovnog stvaralaštva, razvijanje narodne svijesti, te gradnju mostova prijateljstva i zajedništva naroda i kultura.

Najveći pokazatelj predanosti radu i očuvanju narodne baštine je i to što je u svom dvadesetogodišnjem postojanju MS Josipovac imala tri ključne osobe na čelu udruge – Pavela Kvasnovski (predsjednik MS od 1994.-2002.) Zdenka Komar (predsjednik MS od 2002.-2014.) i aktualnu predsjednicu Rozaliju Kukučka (predsjednica od 2014.g)

Doprinos MS Josipovac je prepoznatljiv i u uređenju interijera i eksterijera Osnovne škole Josip Kozarac Josipovac na način tako što inicira i postavlja spomenike kulturne baštine :
bista Josipa Jurja Strossmayera,
skulptura na hrastovom trupcu „Dolazak Slovaka u Josipovac“,
spomenik Juraju Janošiku , istesan u slavonskom orahu,
bista svećeniku Andriji Šuljaku- rad josipovačke akademske kiparice Katarine Kuric

Folklorne sekcije MS Josipovac djeluju u sklopu SKUD-a Braća Banas, a dijele se u tri sekcije:
dječja- mlađa i starija skupina
odrasla plesna skupina
pjevačka i tamburaška skupina

Svoj program predstavljaju u čitavoj Republici Hrvatskoj, sudjelujući na brojnim manifestacijama i smotrama folklora, te u susjednim državama: Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Rumunjskoj, a najdraža destinacija im je Republika Slovačka.

Folklorni program obogaćuje se običajima, koji su dio baštine a njeguju se i još i danas.

Dječja folklorna skupina podijeljena je u dvije skupine mlađu i stariju te broji najveći broj članova, više od 50-ak djece, u dobi od 4 do 15 godina. Voditeljice male skupine su Zrinka Pajeska i Štefanija Kanisek, a starije skupine Anamarija Batorek.

Odrasla folklorna skupina broji 20-ak aktivnih članova, mladeži od 16 do 30 godina, a njeguje izvorne Josipovačke plesove i plesove iz brojnih slovačkih pokrajina, naročito područja Kysuce, odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo. Atraktivnim plesovima uvijek su rado viđeni sudionici brojnih manifestacija u RH i van njenih granica. Voditelj skupine je Marijan Batorek.

Folklornu skupinu na gotovo svakom nastupu prati i tamburaška sekcija.

Pjevačka skupina okuplja djevojke, žene i muškarce, a uglavnom se predstavlja sa pjesmama izvornog karaktera uz nadopunu pjesama iz Republike Slovačke. Članovi sadašnje pjevačke skupine nasljednice su starije generacije žena koje su nositeljice njegovanja starih običaja i josipovačke kulture, te kulture naših predaka iz Slovačke, to su Roza Labak, Pavka Pajeska, Tonka Kuric, Ana Kukučka, Slavica Kukučka.

MS Josipovac od samih početaka obogaćuje umjetnička, slikarska i kiparska sekcija pod nazivom „Kontrast“, koja broji 15-ak aktivnih članova a vodi ju nastavnica likovne kulture u mirovini Anica Popović. Među ovom skupinom mladih ljudi tri su akademski obrazovana slikara-kipara, na što smo posebno ponosni. Radovi sekcije redovito popunjavaju izložbe slikovnih i kiparskih kolonija u zemlji i svijetu s kojih redovito pristižu nagrade i priznanja. Jedan od najznačajnijih projekata ove sekcije za Josipovac je oslikavanje prozora u mjesnoj crkvi Sv. Mihaela Arkanđela.

Tradicijska skupina i radionica ručnih radova najmlađa je sekcija koja djejuje pri Matici slovačkoj Josipovac. Osnovana je 201. godine na inicijativu žena, većinom članica pjevačke skupine. Tradicijska skupina predstavlja se kroz gastro ponudu pripreme poznatog slovačkog jela polesnjak, kroz uređenje etno sobe i prikupljanje stare građe, dok se u radionici ručnih radova okupljaju žene koje svoj talent nadograđuju kroz izradu različitih predmeta i rukotvorina različite tematike. Ovu skupinu okuplja Kata Kuric. 

Ms Josipovac također je aktivna i u izdavaštvu, što kroz razne priloge u mjesečnom časopisu Slovaka u RH “Pramenu” a izdala je i sljedeće publikacije: “Josipovac, slovačko selo u Đakovštini,” “40 godina SKUD-a Braća Banas,” raznoliki riječnik “Oravsko-kysuckog dijalekta,” fotomonografiju “Prezimena i nadimci u Josipovcu Punitovačkom” autora Andrije Kurica i Anice Popović te monografiju “Tradicijska kultura Josipovca- kako nam je dobro bilo” autorice Anice Popović. 

MS Josipovac uz pomoć ekipe HRT-a snimila je nekoliko dokumentarnih filmova u kojima je sažet kulturni život i običaji Slovaka u Josipovcu.

MS Josipovac također je i inicijator i pokretač festivala „Ked’ sa ruža rozvijala“ 1988. godine na kojem se prikazujuizvorne  narodne slovačke pjesme.

Matica slovačka Josipovac svoje djelovanje nadovezuje na bogatu tradiciju i njome se ponosi, na taj način budi i privlači pažnju brojnih prijatelja iz Slovačke i Hrvatske koji brižno njeguju kulturnu baštinu svojih predaka, što je zalog u očuvanju narodnog kulturnog blaga.

Adresa: Braće Kolarik 9, 31424 Jurjevac Punitovački

Predsjednik: Franjo Drga 
Jurjevac Punitovački 113
31424 Punitovci
mob. +385 95 919 4630

Dopredsjednica: Vera Majdiš
mob. 099 677 9685

Tajnica / blagajnica: Anđela Majdiš
mob. +385 95 831 2333

MATICA SLOVAČKA JURJEVAC

MS Jurjevac osnovana je 1994.godine. Aktivni članovi djeluju  u dječjoj plesnoj, pjevačkoj, tamburaškoj te folklorno-likovnoj skupini koja izrađuje suvenire i predmete od kukuruzne šuške, papira te drugih prirodnih, otpadnih, ali i suvremenih materijala.Predsjednik MS Jurjevac je Franjo Drga, dopredsjednica Vera Majdiš, a tajnica Anđela Majdiš. Izvršni odbor broji devet članova: Franjo Drga, Vera Majdiš, Anđela Majdiš, Matija Kristek, Ana Kukučka, Mirko Krajček, Valentina Bažant, Anica Kolarik i Anica Lovrić. Članovi Nadzornog odbora su: Željka Florijančić, Tihomir Ovčarik i Miroslav Čatić.Do sada je Matica uspješno organizirala šest likovnih kolonija na kojima su sudjelovali likovni umjetnici, ali i amateri i iskreni zaljubljenici u likovnu umjetnost. Nekoliko godina postavlja izložbe svojih rukotvorina prigodom Uskrsa, Božića, kao i na raznim manifestacijama lokalnog te međunarodnog karaktera : (Josipovac, Punitovci, Bilje, Detva-Slovačka republika).2000. MS je domaćin i organizira VI. Dječju smotru slovačkog folklora u RH2007.  pjevačka skupina izdaje prvi nosač zvuka „Cerovec, Cerovec“ – „a capella“2011.Matica dobiva svoje prostore u Društvenom2012. obilježila je 130 godina doseljavanja Slovaka i postanka sela Jurjevac.2013. Likovna skupina se predstavila svojim rukotvorinama u Slovačkoj. 2014. izdala je  monografiju „Jurjevac u prošlosti i sadašnjosti“ te obilježila 20. obljetnicu svoga postojanja. Organizirala prvu kulturnu manifestaciju „Pod stoljetnim glogovima“2015. Organizirala drugu manifestaciju „Pod stoljetnim glogovima“Dječja plesna skupina broji 25 plesača, a  redovito nastupa na dječjim smotrama folklora u  organizaciji Saveza Slovaka te onim lokalnog karaktera. Folklorno-likovna skupina broji 17 , a pjevačko glazbena 18 članova. Pjevačka skupina djeluje od 1998. Redovito nastupa na festivalu „Ked sa ruža rozvijala“  u organizaciji Saveza Slovaka  te na drugim manifestacijama lokalnog karaktera: „Slovaci do Drlaku“  u Josipovcu, „Dođi milo, dođi drago“  u Punitovcima „Božićnom koncertu“ u Osijeku, Markovcu, Našicama. Posljednjih nekoliko godina nastupa uz tamburašku pratnju. 

Trg hrvatskih branitelja 3, 44322 Lipovljani
Tel: 044 676-496 & 044 635-603
Web stranica www.ms-lipovljani.hr
 
Predsjednik: Josip Krajči
Naftaplinska 2, 44322 Lipovljani
mob. +385 98 462 427
e-mail: josip.krajci@gmail.com
Dopredsjednik: Zlatko Štrban
Ul. kralja Tomislava 27, 44322 Lipovljani
mob. +38591 897 2598
e-mail: zlatko.strban@gmail.com
 
Tajnik: Matija Hepner
mob. +38592 341 9263
Blagajnica: Anđelka Štelma
mob. +38598 747 401
 
Učiteljica slovačkog jezika u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Lipovljanima je Dalija Bakran.
Matica slovenská Lipovľany počíta 70 členov a založená bola 15. 06. 1996. roku, za všemožnej pomoci Veľvyslanectva SR v RCH, MS Záhreb a Antuna Marka, Ivana Vincenta – ako i nás ostatných Slovákov, ktorí milujeme Chorvátsko, no hrdí sme na svoje slovenské korene. Prvým predsedom bol Ivan Hudec.
Bolo by nespravodlivé nespomenúť, že v Lipovľanoch od 1923. roku pôsobila Československá beseda – a prvá aktivita bola: zaobstarávanie knižníc slovenskými knihami, ktoré máme až po dnešné časy. V roku 1932. začalo sa s vyučovaním českého a slovenského jazyka, no Slováci iba v 1935. roku dostali slovenského učiteľa – Pavola Hegya, ktorý pracoval do 1937. roku. V čase jeho pôsobenia bolo činné slovenské národné divadlo – a sám Hegy zostal po II. Svetovú vojnu najvýznamnejším a najobetavejším kultúrno-osvetovým dejateľom. V roku 1939. škola s výučbou v češtine a slovenčine, stala sa paralelnou štátnou školou a mali sme i dychovú hudbu.
Takým istým a ešte väčším nadšením, slovenskú školu po učiteľovi Hegyu, viedla Ľudmila Shebajlová (vydaná za Slováka – Kolejaka), až pokým v roku 1941. škole nebolo zákonom zakázané pracovať. Škola znovu začala s prácou od 15. februára 1946. roku, ale teraz iba ako slovenská škola. Školu, ako i veľmi obsiahle kultúrne pôsobenie až po 1951. rok viedla Ľudmila Kolejeková:od 1951. – 1954. rok školu vedie Štefánia Chytilová a po 1957. rok – keď sa práca školy zhasla, ako učitelia pracovali Terezia Žilajiová a Ondrej Jakuš. Od 1957. r. až po 9. október 2006. r. v škole sa slovenský jazyk nevyučoval, no práve v čase zaznamenávania 10. výročia práce MS asi pätnásť žiakov sa prihlásilo pre vyučovanie voliteľného predmetu – Pestovanie slovenského jazyku a kultúry pri Z. Š. “Josip Kozarac” po modely C a učiteľkou je Željka Uzlová z Meďuriču.
Všetky kultúrne podujatia v mene MS úspešne vykonáva KUS Lipa, založená 1924. roku a SZ Lira, založený 1997. r. – a to nielen vo všetkých častiach Chorvátska, ale i na Slovensku, v Taliansku… V KUS Lipa a SZ Líra od ich založenia až po dnešné dni, pôsobia i Slováci. Vedúcou KUS Lipa je Marica Tisajová a pomáha jej viac choreografov. SZ Líra po dnešné dní vedie prof. Franjo Rodić a predseda SZ Líra je Franjo Vlahović. Všetky piesne spievajú štvorhlasne a v ich repertoári sú i národne a duchovné slovenské piesne.
V MS Lipovľany úspešne pôsobí výtvarná sekcia na čele s maliarkou-amatérkou – Ljubicou Kozina, nar. Záborskovej. Riadne, do časopisu “Prameň”, prispieva prvý predseda – Ivan Hudec, ktorý vedie i literárnu sekciu.
V príležitosti 123. výročia prisťahovania sa Slovákov do Lipovlian a 10. výročia činnosti MS Zväzu Slovákov v RCH a 10. výročia pôsobenia MS Lipovľany, vydali sme monografiu kouatorov: Ivana Hudeca a Andreja Kurica pod názvom “Slováci v Lipovľanoch”. Doteraz nás príjemne prekvapili vážení Slováci, ktorí sa začlenili do MS, vyzdvihujem tu dvoch: Drago Rubala z Národného rádia a Tomislav Horvat, ktorý dnes pracuje na funkcii direktora marketingu “Podravka International s.r.o.” Bratislava.
Počas našich 10 rokov navštívili nás dôstojní hostia zo SR a RCH: Matúš Kučera s manželkou, Július Lörintz, Ján Petrík, Svätopluk Zeman, Jozef Markuš, Stanislav Bajaník, Đuro Deželić, Drahomíra Pechočiaková, Jozef Nemčovič, zastupiteľky v Chorvátskom sneme – Zdenka Čuchnilová a Ivanka Roksandićová, naďalej – Dragutin Pasarić a mnohí íní, osobitne matičiari. Potrebné je vyzdvihnúť i tri najlepšie vystúpenia hostí zo Slovenska a Moravska, uskutočnené v Lipovľanoch – a sú to: Komediky Brno, Národný orchester Rádio Bratislavy s maestrom Dudíkom a pánom Dobríkom, v 2006. roku pekný program nám predviedol dychový orchester Maguranka z Kanianky a heligonkárka z Terchovej. Boli sme hostiteľmi i bábkového divadla Bimbonka z Dunajskej Lužnej a Charvatanka z Chorvátskeho Grobu.
Pomoc v našej práci dostávame na záklae dobrých programov od Rady pre národnostné menšiny pri Vláde RCH, Župy Sisacko-moslaveckej, Obce Lipovľany – a v 2006. roku, po prvýkrát sme dostali finančnú podporu zo Slovenska – USZZ pre vydanie monografie.
Vlastný priestor pre svoju prácu nemáme, no naše aktivity sú dobre naplánované, takže vždy na čas rezervujeme priestor v Dome kultúry, ktorý nám obec ešte vždy ustupuje bez akejkoľvek úhrady. Na budúcnosť máme veľké plány, osobitne keď ide o zachovanie starého kultúrneho dedičstva, ktorého si Slováci žiarlivo zachovávajú, v nádeji, že sa čoskoro nainštaluje bohatá etnologická zbierka vo vlastnom pracovnom priestore. Totiž, plánujeme odkúpiť starý slovenský dom s altánkom, v ktorom by sme potom vystavili predmety z bohatého slovenského kultúrneho dedičstva. Najviac ich má náš člen Vinko Krajči. 
V príležitosti 10. výročia práce MS začali sme spolupracovať s MCH z Kutiny a MCH z Novskej – od tejto spolupráce očakávame ešte lepšie výsledky práce MS Llipovľany. Doteraz sme mali 9 úspešných zájazdov na Slovensko pod názvom “Sledom svojich koreňov”. So svojou aktivitou chceme pokračovať i v budúcnosti, keďže nám veľkú radosť predstavujú stretnutia s rodákmi na Slovensku, ako i ich príchody k nám.
MS Lipovľany vysokou známkou oceňuje prácu Zväzu Slovákov v RCH so sídlom v Našiciach – osobitne školstvo a expanziu vydavateľskej činnosti v posledných niekoľkých rokoch.
 
Ivan Hudec

Kontakt:

Matica slovačka u Markovcu Našičkom
SKUU „Franjo Strapač“ Markovac Našički
Željeznička 2a, Markovac Našički
31 500 Našice, Hrvatska
Tel./fax: 00385 (0)31 699 023
e-mail: markovacmaticaslovacka@yahoo.com
e-mail: skuufranjostrapac@gmail.com
www. ms-markovac.hr

Predsjednica MS: Branka Baksa
Dopredsjednik MS: Mario Dudjak
Tajnica MS: Tatjana Seničanin
Blagajnica MS: Helena Gašo


Predsjednik SKUU: Vesna Budoš
Dopredsjednica SKUU: Mirko Kubaša
Tajnica SKUU: Vesna Paulić
Blagajnica SKUU: Helena Gašo

 Povijest osnutka

SKUU „Franjo Strapač“ Markovac Našički

Folklorno društvo „Franjo Strapač“ osnovano je na prijedlog omladinki Mire i Julke Zavada, Vesne Krištofik, te prve koreografkinje Slavice Ćutek, čiju ideju su podržali i ostali sumještani (Josip Belak, Miroslav Kanis, Slavko i Marija Jantošik, Ivan Podmanicki i Ivan Hovanjec) Godine 1973. društvo započinje s radom i kao prvu uvježbava slavonsku koreografiju, a kasnije i slovačke plesove. Društvo je službeno, na veliko zadovoljstvo mještana, registrirano 6. ožujka 1975. godine pod nazivom FD “Slovaci” (na prijedlog Stjepana Zuzjaka), a godine 1979. promijenjen je naziv u FD “Franjo Strapač” (na prijedlog Ivana Podmanickog). Franjo Strapač (†11.2.1945. Trenkovo) bio je prvi markovački antifašistički borac i partizan, pripadnik čehoslovačkog bataljuna “Ján Žiška z Trocnova”. Prvi dugogodišnji predsjednik društva i voditelj glazbene sekcije bio je Slavko Jantošik (†1983. godine) čijom inicijativom, uz pomoć Ivice Kubaše, godine 1980. počinje djelovati ženska pjevačka skupina. Na godišnjoj skupštini održanoj u veljači 1992. godine, tadašnji KUD “Franjo Strapač” donosi odluku o inicijativi osnivanja ogranka Matice slovačke, odnosno formiranja MS u Republici Hrvatskoj, što je kasnije i učinjeno. Početkom travnja na sastanku Saveza Čeha i Slovaka, slovačka društva izražavaju želju za istupanjem, a KUD “Franjo Strapač” već 21. travnja donosi i takvu odluku.

Matica slovačka Markovac Našički

Osnivačka skupština Ogranka MS u Markovcu Našičkom održana je 18. lipnja 1993. godine u prostorijama DVD-a uz nazočnost 123 mještana, a otvorila ju je prije izabrana dopredsjednica MS u Republici Hrvatskoj, kasnije i predsjednica MS u Markovcu, Štefica Javorček. Krajem kolovoza 1997. godine osnovan je i Odbor mladih matičara, koji je 1999. godine organizirao proslavu jubileja – 120 godina od doseljavanja Slovaka u Markovac Našički.

Od učionice do Drevenice

Prostori u kojima je društvo djelovalo mijenjali su se kroz godine – od školske učionice, doma vatrogasnog društva, gostionice pa do današnjih društvenih prostorija, koje je Društvu ustupio nogometni klub. Godine 1997. članovi društva svojim dobrovoljnim radom i sponzoriranim materijalima sagradili su prvotnu ljetnu pozornicu. Godine 2006. podaskan je plesni podij, natkrivena je postojeća ljetna pozornica i pripremljene su daske za oblaganje dvodijelne nadstrešnice. Značajan dan za sve folkloraše bio je 29. travnja 2007. godine – otvorenje „Drevenice“- kulturnog doma Slovaka u Markovcu kojeg su potpomogli izgraditi Savjet za nacionalne manjine RH, Savez Slovaka, Ured za iseljene Slovake Bratislava, Grad Našice na čelu s gradonačelnikom Krešimirom Žagarom i tadašnja zastupnica Zdenka Čuhnil, kao i mnogobrojni sponzori.

Djelovanje

Slovačka kultura, jezik, pjesme, ples i običaji njeguju se i danas uglavnom kroz rad folklornog društva i to kroz pjevačku, glazbenu, tradicijsko kazališnu i tri plesne skupine, koje marljivo vježbaju i rade tijekom cijele godine. Društvo u repertoaru ima približno 70 uvježbanih koreografija i dječjih igara te 60 pjesama. SKUU „Franjo Strapač“ je društvo čiji su članovi prvi fujaristi u Hrvatskoj – prvi je prof. Ivan Krajačić, njegovim stopama je nastavio Mario Čik, a zatim i Tatjana Seničanin (Buha). Pjevačku skupinu su uvježbavale Božica Tankosić, Margita Žagar i posljednjih godina Nada Bereš, a glazbenu Slavko Jantošik, Mirko Kelemen, Josip Ivanek, Aleksandar Dokić i Goran Brkanić. U proteklih više od četrdeset godina oko 900 članova je marljivo radilo i postiglo značajne uspjehe. Društvo je zabilježilo preko 1200 najrazličitijih aktivnosti, u koje osim plesnih i glazbenih nastupa, ubraja i izložbe, promocije, prezentaciju običaja tijekom blagdana, susrete…

Od 2001. godine početkom rujna organiziraju se i vrlo popularne te izuzetno dobro posjećene Večeri polesnjaka, kojima se, uz pjesmu i ples, promiče i slovačka kuhinja. Tradicionalne ekipe: Tlačenica, Slepé črevo, Korále, Cipovičke, Zemiaky, Noćna nevinašca, Lenijaške, Ljeskovica, Spevačky, Radostne deti, Sirotky i ostale svake godine ispeku do 4500 polesnjaka. Brižno se čuvaju i arhiviraju svi tekstualni i slikovni materijali, čemu se najviše posvetila Vesna Baksa, autorica dviju publikacija: O načinu života i običajima Slovaka doseljenih u Markovac Našički (2002. g.), te monografija 30 godina rada Slovačke kulturno-umjetničke udruge “Franjo Strapač” iz Markovca Našičkog (2003. g.). Snimljena su tri glazbena CD-a: Oj mamičko, Kamaratka moja, Cez Markovec…U vremenu od 28. svibnja do 1. lipnja 2003. godine vrlo bogatim i uspješnim programom proslavljena je 30. obljetnica društva. Održano je druženje pod nazivom “Priča o folklorašima”, izložba “Sve naše nošnje” i folklorna večer. Iste godine Osječko-baranjska županija dodijelila je društvu u znak priznanja za naročite uspjehe i umjetničke dosege u očuvanju i promicanju kulturne baštine Nagradu u području kulture. Godine 2018. na posebno svečan način obilježeno je 25 godina MS i 45 godina SKUU „Franjo Strapač“ Markovac.

Putovanja i gostovanja

Osim što u Markovcu organiziraju razne kulturne događaje i ugošćuju mnoštvo prijatelja iz raznih društava, slovačku kulturu markovački Slovaci šire svojom domovinom Hrvatskom i obnavljaju je svojim druženjem s drugim slovačkim folklornim društvima iz Slovačke i iseljeništva. Puno puta gostovali su u Slovačkoj (samo na Folklornim slavnostima pod Poľanom u Detvi čak jedanaest puta) a bili su gosti i u Češkoj Republici, Rumunjskoj, Vojvodini, Poljskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Svake godine domaćini su prijateljima i gostima iz Hrvatske i drugih zemalja. Mnogobrojna putovanja omogućuju mladim ljudima upoznavanje domovine, širenje vidika, opće kulture, multikulture, multietičnosti i tolerancije kao i mnoštvo novih poznanika i prijatelja.

Suradnja

Markovčani posebno prijateljstvo njeguju s FS “Drevár” iz Krásnog nad Kysucom, jednog od mjesta iz kojega su Slovaci došli u Markovac. MS Markovac Našički dobro surađuje sa Savezom Slovaka u Republici Hrvatskoj, ostalim Maticama slovačkim, Savjetom za nacionalne manjine RH, Veleposlanstvom Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj, Uredom za iseljene Slovake Bratislava, Slovačkim centrom za kulturu Našice, Gradom i Gradskim vijećem Grada Našica i drugim zavičajnim kulturnim institucijama. Dobra je i suradnja s udrugama u selu, naročito s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom, Župom sv. Marka te Nogometnim klubom “Željezničar“” i VMO Markovac Našički. Također redovito surađuje s redakcijom časopisa “Prameň” i radio-emisije na slovačkom jeziku Kvapka slovenského života te Radiom Našice.

Vodstvo danas

Predsjednica Matice slovačke u Markovcu je Branka Baksa, ujedno i koreografkinja SKUU „Franjo Strapač“, tajnica Saveza Slovaka u Republici Hrvatskoj kao i kreatorica njegova grba, članica Savjeta za nacionalne manjine RH, gradska vjećnica Grada Našica. Završila je tri tečaja koreografije u Slovačkoj (1983., 1985. i 1986.) i od 1983. godine obavlja koreografske poslove. Kvalitetu njezina rada u društvu i Matici potvrđuju i brojne nagrade i priznanja. Samo neke od njih su: priznanje za najbolji scenski prikaz 2002. na 3. Jánošíkovom dukatu (Rožnov pod Radhoštem, Češka), plaketa za dugogodišnji rad i promociju slovačke kulturne tradicije u iseljeništvu 2005. na manifestaciji 40. Folklórne slávnosti pod Poľanou (Detva, Slovačka), zahvalnica Grada Našica za posebne doprinose u kulturi slovačke nacionalne manjine 2011. godine. Obnašala je volonterski i bila prva v.d. ravnateljica Slovačkog centra za Kulturu Našice, čiji je osnivač Savez Slovaka. Danas Branki u uvježbavanju koreografija pomažu Josip Fedor- voditelj male i srednje dječje plesne skupine, a Mario Dudjak odrasle plesne skupine. Voditeljica tradicijske skupine Vesna Baksa, a pjevačko-glazbene Vesna Pulić. Dopredsjednik MS je Mario Dudjak. Predsjednica SKUU „Franjo Strapač“ je Vesna Budoš. Svojim angažiranjem i radom uspješnom realiziranju svih aktivnosti i manifestacija doprinose i ostali članovi Upravnih odbora, svi članovi i roditelji.

Napisala: Vesna Baksa

Uredila: Tatjana Seničanin

Međurić 68, 44 321 Banova Jaruga
tel.  +385 44 668 750
Predsjednik Josip Jozefčik
Slavonska 131, 44 320 Kutina
e-mail: opg.jozefcik@gmail.com
Mob. +385 98 679 314

potpredsjednik Željko Sladeček

tajnik Ivan Vasik
tel. +385 44 668 750
e-mail. ivan.vasik@sk.t-com.hr

Matica slovačka Međurić osnovana je 1996. godine na inicijativu skupine građana. Osnivači Matice bili su: Josip Jozefčik, Ivan Vasik, Vladimir Mihalčik, Zdenka Uzel, Josip Feja, Josip Horčička, Josip Domitrović, Josip Bukač, Ivan Lipničan i Ivan Jevak. Prvi nastupi MS Međurić bili su oni pjevačke skupine, koja je tada djelovala u okviru Češko-slovačke besede pod vodstvom Josipa Ferenčakovića.

Godine 1998. osnovane su dječja i odrasla folklorna skupina, a prvom voditeljicom bila je učiteljica Nevenka Šoufek. Iduće godine osnovana je glazbena sekcija koju je vodio Krunoslav Vasik. Iste godine Matica nabavlja originalnu slovačku narodnu „goralsku“ nošnju iz oravske oblasti, područja s kojega su Slovaci došli u Međurić.

Prema dogovoru s Češkom besedom, Matica slovačka postala je suvlasnik Narodnog doma u Međuriću i tako si osigurala prostor za rad. Uređenjem tavanskog prostora osiguran je prostor za knjižnicu i čitaonicu te za održavanje sjednica.

Uz pomoć prijatelja iz Slovačke, mjesta Trstena, dogovoren je dolazak učitelja narodnih plesova Gustáva Socháňa, koji već nekoliko godina posjećuje u Međurić i uči mlade, ali i starije članove plesove Orave. Voditeljica plesnih skupina je Anželika Sládečková.

Matica slovačka Međurić je članica Saveza kulturno-umjetničkih društava grada Kutine i predstavljala je Kutinu na županijskim folklornim manifestacijama. MS Međurić širi i njeguje kulturu, pjesme, plesove i običaje Slovaka iz Orave. Aktivnost MS Međurić vidljiva je kroz sudjelovanja na dječjim folklornim smotrama, smotrama slovačkog folklora u RH, festivalu slovačkih pjesama i glazbe „Keď sa ruža rozvíjala“, na smotri pjevačkih skupina Moslavine ali i drugim manifestacijama, gdje je predstavljala Savez Slovaka ili Savez KUD-ova grada Kutine.

Od sudjelovanja na nastupima posebno se ističu ona na „Žetvenim svečanostima“ u Zdencima, „Zeljeradiji“ u Vidovici, 2. Smotri nacionalnih manjina zapadne Slavonije i Okučana te nastup u Jasenovici prigodom izbora najdomaćice Hrvatske. Značajni nastupi MS Međurić su i oni u Slovačkoj (Trstená, Vavrečka) te na Međunarodnom festivalu u Oravicama.

Godine 2006. Matica slovačka Međurić proslavila je 10. obljetnicu djelovanja. Tom prigodom nastupile su obje folklorne skupine, pjevačka skupina i gosti iz Slovačke, a Josip Jozefčik, Zdenka Uzel i Ivan Vasik dobili su Priznanje Saveza Slovaka za desetogodišnji rad. MS Međurić udijelila je Zahvalnice osnivačima, članovima Izvršnog odbora, sponzorima, ali i obiteljima i pojedincima, koji su tijekom tih godina sudjelovali u aktivnostima Matice.

Godine 1999. Matica organizira 5. dječju smotru slovačkog folklora u RH, 2000. godine 18. smotru slovačkog folklora u RH a 2006. godine 8. festival slovačke pjesme u RH „Keď sa ruža rozvíjala“. Članovi MS Međurić bili su više puta domaćini gostima iz Slovačke, članovima folklornih društava „Kubinčan“ i „Orava“ iz Dolného Kubina i MS iz Trstene.

Nastava slovačkog jezika u Međuriću uvedena je 2006. godine u dva proširena razredna odjeljenja s ukupno 18 učenika. Učiteljica slovačkog jezika u ta dva odjeljenja, kao i u osmogodišnjoj osnovnoj školi u Lipovljanima bila je Željka Uzel.

Nove voditeljice folklornih skupina su: Željka Uzel (dječja skupina) i Elena Vasik (odrasla skupina). Glazbenu pratnju čine: Mario Večarić (harmonika) i tamburaška skupina KUD-a Banova Jaruga pod vodstvom Josipa Ferenčakovića, koji je ujedno i voditelj pjevačke skupine. Ne smijemo zaboraviti ni na Limenu glazbu Češke besede Međurić, koja je sudjelovala na 1. Festivalu slovačke pjesme i glazbe, kao i u svakom programu prigodom posjeta gostiju iz Slovačke.

Češka beseda Međurić i Matica slovačka Međurić zajedničkim snagama otkupili su zemljište blizu Narodnog doma gdje se planira njegovo proširenje zbog nedovoljnog prostora za rastući broj aktivnosti obiju udruga.

Veliki doprinos u razvoju naše Matice dali su: Josip Jozefčik (rođen 1964. u Međuriću) i Ivan Vasik (rođen 1950. u Međuriću) prilikom organiziranja i vođenja Matice. Osim brojnih smotri u Međuriću, organizirali su putovanja u Slovačku, surađivali sa Savezom Slovaka, Savezom KUD-ova Kutine kao i s drugim maticama. Uz njih su tu Željko (r. 1957. g.) i Zdenka (r. 1959. g.) Uzel koji veliku ulogu imaju u promociji kulturnih i folklornih aktivnosti, kao i za stvaranje materijalnih uvjeta za rad Matice; Josip Horčička (r. 1963. g.) za organiziranje smotri u Međuriću i stvaranju boljih uvjeta za što kvalitetniji rad Matice Slovačke Međurić.

MS Miljevci: Kráľa Tomislava 18, Miljevci
33 518 Nová Bukovica
 
Predseda Ďuro Sobol
Kralja Tomislava 109, Miljevci
mob. +385 98 949 7748
 
Zástupca predsedu je Jasna Matota, 
tajomníčka je Tanja Šomođi
  
V MS pôsobia tri sekcie: tanečno – spevácka skupina najmladších, tanečno – spevácka skupina mladých, tanečno-spevácka skupina starších. Všetky tri sekcie vedie Maja Maleňaková.
Slováci do Miljevcov prišli dávneho 1836. roku. Hoci roku 1931, podľa súpisu obyvateľstva v Miljevciach zapísali 305 Slovákov, počas vlády komunistov – Slovákov takmer nebolo. Časom začali zanikať zvyky a jazyk. Príchodom demokratickej moci, situácia ssa mení. Za pomoci Osiječana Emila Dorčáka (pôvodom z Miljeviec)a vtedajšej predsedníčky MS Osijek, prof. Margity Žagarovej, zakladá sa v Miljevcoch Iniciatívny výbor v zložení: Ďuro Sobol, predseda a členovia: Slavko a Mária mrva, Terézia Sobolová, Ivica Vuković, Katica Vukovićová, Rozika Cigánová, Zdenko Bedeković, Olgica Služková a Dragica Zniková – členovia. 29. decembra 2004. roku
Zakladá sa Matica slovenská v Miljevcoch. Mnohí sa zaslúžili o existenciu a činnosť nášho združenia, avšak keďže všetkých nemôžeme vymenovať, napočítame iba najzaslúžilejších. Najprv je to starká Roza Zniková, ktorá nám nezištne pomáha. Ona je živou encyklopédiou zvykov a piesní miljevských Slovákov.
O rozvoj združenia zaslúžilí sú aj naši odborní spolupracovníci: predseda Zväzu Slovákov – Andrej Kuric, prof., Zdenko Bedeković, právnici – Dijana Javorovićová a Josip Koleno a v činnosti nám taktiež nezištne pomáha pani Vera Radašová. Veľkí entuziasti a záväzne prítomní pri všetkých vystúpeniach a skúškach sú naši speváci: Zlata a Mato Lukáčkovci, Ivan Krupa, Želka Králiková a Ivanka Klešćeková. Predsa musíme uznať, že je najzaslúžilejší tak o založenie, ako aj o pokračovanie činnosti tejto Matice predseda – Ďuro Sobol. On je iniciátorom jej zakladania a v súčasnosti sa dennodenne stará o jej činnosť a pokrok – tak na pláne kultúrneho amaterizmu, ako i na pláne investícií, t.j. úsilia o vybudovanie Chorvátsko-slovenského domu, aby združenie obstálo a pokračovalo v činnosti.
V činnosti združenia sa aktívne zúčastňuje aj tajomníčka Olgica Služková, ktorá neľutuje čas ani námahu na pravidelné ažurovanie dokumentácie. Súčasne o všetkých matičných udalostiach informuje v časopise “Prameň”. V tanečno-speváckej skupine mladých vyniká výnimočne talentovaná Maja Maleňaková. Tajomníčka Zväzu Slovákov Branka Baksová sa zaslúžila o samy začiatky a prvé tanečné kroky miljevských Slovákov a potom Maja pokračovala. Začala ako vedúca a choreografka tanečno-speváckej skupiny mladých, potom prebrala aj staršiu skupinu a od mesiaca mája je vedúcou aj najmladších Miljevčanov. Pod jej vedením všetky skupiny pokročili, zvlášť skupina najmladších.
Matica okrem tanca a piesne pestuje aj slovenský jazyk, zvyky a nacionálnu kultúru. So svojimi tromi skupinami, miljevskí Slováci sú záväzne prítomní na väčšine podujatí v organizácii Zväzu Slovákov a ostatných matíc slovenských. Ako predstavitelia slovenskej národnostnej menšiny často vystupujeme na podujatiach pri rôznych príležitostiach v župe, na ktorých prezentujeme piesne a tance miljevského kraja, ako i zvyky svojho národa.
 
Olgica Služková

 

MATICA SLOVAČKA OSIJEK
J.J. Strossmayera 2
31 000 OSIJEK, Hrvatska
tel/fax. +385 31 369 193

e-mail:matica.slovacka.os@hotmail.com

Predsjednik: Andrija Kuric

Šoltanska 8, 31 000 Osijek

mob. 098 715 530
e-mail: andrija.kuric1@gmail.com

Dopredsjednici

Ivan Kanisek, ivankanisek@gmail.com

Robert Zgrablić, Robertfree1@gmail.com

Tajnica: Miluška Kuric
e-mail: kuricmil@gmail.com
mob. +385 99 446 9681

Blagajnik: Slavko Hohoš
e-mail: slavko@msn.com
mob. +385 91 336 9021

 

 O Matici slovačkoj Osijek

MS Osijek osnovana je 15. lipnja 1993. godine. Prvi predsjednik bio je Andrija Lovas. MS okuplja Slovake iz Osijeka te okolnih mjesta: Višnjevca, Josipovca, Tenje, Antunovca, Livane, Briješća, Čepina i drugih mjesta. Promovira nacionalni i kulturni identitet slovačke nacionalne manjine na polju kulturno-umjetničkog i duhovnog stvaralaštva. U skladu s Ustavnim zakonima RH, te Statutom, MS Osijek reprezentira kulturu svojih predaka, njeguje i unapređuje jezik, nacionalnu kulturu i običaje. Razvija suradnju s lokalnim vlastima i drugim udrugama radi njegovanja svoje nacionalne kulture ali i radi zbližavanja i razvijanja prijateljske suradnje naroda Republike Hrvatske i Slovačke republike.

Značajnu aktivnost MS bilježi u radu od 1996. g. dobivanjem na korištenje prostor u Gradskoj četvrti Gornji grad Osijek, čime se stvara mogućnost okupljanja većeg broja članova. S radom započinje pjevačka skupina uvježbavajući slovačke narodne pjesme uz pratnju svirača tamburaške škole “Batorek”. Također počinje i tečaj slovačkog jezika koji vodi prof. Ana Žagar. Pjevačka skupina uz pratnju tamburaša ima prvi nastup na smotri folklora u Josipovcu 09. 06. 1996. godine, a već 22. 06. iste godine nastupa u HNK Osijek kao gost koncerta Tamburaške škole “Batorek”.

Od 1996. g. MS sa zapaženim uspjesima sudjeluje na svim manifestacijama koje organizira Savez Slovaka u RH, organizira izložbe i predavanja o poznatim Slovacima koji su živjeli i radili u Osijeku.

1998. g. za predsjednicu je izabrana Margita Žagar, koja aktivira rad pjevačke skupine, oživljava tečaj slovačkog jezika i uvodi rad dječje pjevačke i recitatorske grupe. Već u prosincu 1998. godine MS organizira „Večer božićnih pjesama i običaja Slovaka˝. Manifestacija postaje tradicionalna i svake godine masovnija. Uspostavljena je dobra suradnja s ostalim udrugama u gradu, hrvatskim društvima iz bliže okolice Osijeka, a posebno s lokalnim vlastima. Svake godine sudjelujemo na manifestaciji „Šarana jaja bojama grada˝, gdje nacionalne manjine i hrvatske udruge prikazuju uskrsne običaje i izlažu pisanice bojane u tradiciji svog naroda. Tradicionalan je nastup za Valentinovo u Domu umirovljenika.

2003. g. članovi MS angažirali su se u provođenju izbora za Vijeća nacionalnih manjina.

Ponosni smo na rad MS u 2005. g. Po prvi puta smo uz pomoć Saveza Slovaka, a posebno predsjednika Andrije Kurica, od 31. 05. – 05. 06. organizirali Tjedan kulture Slovaka RH. Postavljena je izložba slikara-umjetnika Slovaka RH pod nazivom: ˝Naša prva zajednička izložba˝ u Tekstilnoj školi od 31. 05. – 05. 06., zatim je održana ˝Večer poezije i izdavaštva˝ na Filozofskom fakultetu, “Slovenčina moja” u Ugostiteljskoj školi; Večer slovačke pjesme i folklora u Mađarskom školskom centru, uz nas su sudjelovali KUD Čardaš iz Suze i DFS Nitranček iz Nitre. Po prvi puta osim pjevačke skupine se predstavila odrasla folklorna skupina – plesovima Vyletela lastovienka i Krucena, ali i dječja plesna skupina. Dana 05. 06. održana je ˝23. smotra slovačkog stvaralaštva RH” svih MS u RH, a sudjelovali su i KUD Željezničar iz Osijeka i Nitranček iz Nitre. U lipnju smo izdali monografiju „Deset godina Matice slovačke Osijek ˝ grupe autora: Michala Strešniaka, Margite Žagar i Andrija Kurica. Knjiga obuhvaća 112 stranica s pregršt fotografija, od čega 8 u boji.

Od 2006. g. predsjednik MS Osijek je Josip Kreičik. Godine 2013. za predsjednika je izabran Emil Dorčak.

Tradicionalno od 1997. g. MS za svoje članove i prijatelje Slovaka organizira izlet u Slovačku. Na tim putovanjima upoznali smo Slovačku od juga do sjevera i istoka do zapada. Posjetili smo i Budimpeštu, Beč, Prag, Krakow i obavezno svaki put Bratislavu, gdje se uvijek može vidjeti nešto novo, upoznati kulturna baština i gospodarski napredak Slovačke.

Tako je na putovanju 2009. godine započelo druženje MS Osijek i MO MS (SUBOR MATIČIAR) Čakajovce koje je preraslo u pravo prijateljstvo.

Ove godine, 03. rujna 2015., organizirali smo „Susret s prijateljima u Osijeku“ i to je bio već naš osmi međusobni susret.

2014. i 2015. godine u inozemstvu su se predstavili naši solo pjevači Darinka Silađi i Robert Zgrablić na festivalima solo pjevača slovačkih narodnih pjesama u Rumunjskoj u mjestu Nadlak („Cez Nadlak je“) i u Srbiji u mjestu Pivnica („Stretnutie v Pivnickom poli“). Naš solo pjevač Robert Zgrablić dvije godine za redom dobio je specijalnu nagradu stručnog žirija za najuspješniju interpretaciju u mjestu Pivnica.

MS Osijek ima više od 80 članova od kojih je aktivnih preko 50 članova, koji djeluju u pjevačko glazbenoj skupini i solo pjevači, plesnoj, odrasloj i dječjoj skupini i u skupini radionica ručnih radova. 2016. godine na preduskrsnoj manifestaciji „Šarana jaja bojama grada“ priznanje za najljepšu pisanicu dobila je Matica slovačka Osijek. Naš član Slavko Hohoš već godinama video kamerom snima i obrađuje naše važnije nastupe.

MS Osijek će i nadalje raditi na očuvanju kulturne baštine Slovaka u Republici Hrvatskoj.

Radoš 486, 32 236 ILOK
 
Predsjednik: Darko Đurica
Ivana Gorana Kovačića 165, 32 236 Ilok
ddurica25@hotmail.com
mob. 099 570 2610
 
Dopredsjednica: Daniela Mučaji Čelovski
Ivana Gorana Kovačića 102 A, 32 236 Ilok
 
Tajnica: Kvetoslava Koza
Radoš 19, 32 236 Ilok
mob. +385 98 9769 751 
 
 
Matica slovačka Radoš osnovana je 27. veljače 2000. godine, a prvi predsjednik je bio Mirko Cinkocki, dopredsjednik Jozo Jurić, voditelji plesne i pjevačke skupine Alexander Knapček i Alexandra Knapčekova, koreografkinja je Jarmila Hrubikova, a voditeljica dramske sekcije Lydia Šimonova. Matica broji 58 člana od kojih je sastavljen izvršni odbor od 11 članova te nadzorni odbor od 3 člana. Svi članovi aktivno sudjeluju na razne načine u organizaciji i radu MS.
Slovačko prosvjetno društvo ” Hviezdoslav” je glavni nositelj svih aktivnosti u MS, osnovano je 1946. godine, kada je izgrađen i Slovački kulturni dom, koji je izgrađen dobrovoljnim radom Slovaka na Radošu. Prvu kazališnu predstavu izveli su 1949. g., a istom su se predtavljali u slovačkim selima Srijema i Bačke. Društvo je imalo folklornui i glazbenu sekciju, pa su već 1950.g. za Božić nastupili u Radošu. Program je pripremila Anna Verešova. Društvo je I od prvog dana osnutka imalo i svoju knjižnicu, koja je vremenom imala vrlo bogat fond slovačkih knjiga. Ostatak knjižnog fonda nalazio se do nedavno u prostorijama osnovne škole Radoš. Članovi društva su sa učiteljima na Radošu i sa mjesnim odborom , baš kao i danas, pripremali prigodne programe za maskenbal, berbu grožđa, majsko drvo i slično. Subotom, nedjeljom i blagdanima organizirale su se igranke i zabave.
Društvo je uspješno, ali ponekad i manje uspješno, radilo sve do 1991.g. Za vrijeme domovinskog rata društvo nije radilo. Rad se ponovo pokrenuo upravo osnivanjem MS u 2002. godini.
Danas MS ima folklornu, pjevačku i kazališnu sekciju. S obzirom da zgrada Slovačkog narodnog doma nije bila slobodna  do 2005 godine, članovi su se sastajali u prostorijama osnovne škole u Radošu koja je imala program na slovačkom jeziku, koja je krajem 2006. godine srušena radi izgradnje nove. Članovi nesebično rade na uređenju i očuvanju Slovačkog kulturnog  doma. Najviše trenutno rade pjevačka i folklorna sekcija, kojoj ponekad pomažu članovi  MS Ilok, ali se radi na oživljavanju i kazališne sekcije na kojoj je i osnovano društvo. Sudjelujemo na svim manifestacijama koje organizira Savez Slovaka RH, ali i na općinskim i županijskim kulturnim događanjima. Neke od naših najznačajnijih akcija su:” Berba grožđa “, ” Majsko drvo”, ” Pokladna zabava” i zabava za ” Štefana” koji su trenutno kulturni programi te želimo ih pretvoriti u manifestacije. Možemo se pohvaliti nastupima unutar Republike Hrvatske kao što i Republike Slovačke.
Predsjednik ( od 2015.g.) je Zlatko Pucovski, koji zajedno sa ostalim članovima IO nastoji na što bolji i brži način pojačati rad sekcija na očuvanju slovačke kulturne baštine kao i slovačkog jezika te identiteta slovačke nacionalne manjine tako da oživljava stare običaje potiče govor na slovačkom jeziku, a sve to uređenjem i poboljšanjem samog doma koji je centar okupljanja mještana.
Hosti 80b, 51000 Rijeka
tel/fax.  +385 51 502 293
            maticaslovacka.ri@gmail.com
 

Predsjednica: Miroslava Gržinić
Antuna Barca 6a, 51 000 Rijeka,
mob. +385 91 721 5604
e-mail: miroslava.grzinic1955@gmail.com

Dopredsjednica: Margita Rekić Grolmusová
Braće Branchetta 33, 51 000 Rijeka
mob. +385 91 557 4569

Tajnik: Darko Popović, darko.popovic2@ri.t-com.hr

Blagajnica: Margita Rekić Grolmusova

 

Matica slovačka Rijeka osnovana je 03.12.1994. godine na prijedlog Eve Dobrotove i Andreja Hriješika. Matica broji 65 članova. Prva predsjednica bila je Marta Uremović, sve do 1999.g. Od tada predsjednica je Miroslava Gržinić, osim od 2007-2009. g. kada je to bio Slavko Pavlović.

MS Rijeka osim njegovanja slovačke kulture, jezika, narodnih običaja, brine i za organizaciju stručnih skupova, izložbi, promociju knjiga, obilježavanje slovačkih državnih praznika i obljetnica slovačkih književnika i dr.
Uključuje se i inicira kulturnu suradnju između Republike Slovačke i Hrvatske, surađuje s folklornim skupinama iz Slovačke. Istovremeno se zauzima za odlazak i nastup hrvatskih skupina u Slovačkoj.
MS Rijeka, iako je brojčano najmanja i najudaljenija od sjedišta Saveza Slovaka u Našicama, ponosna je na svoj rad i promidžbu Slovačke i slovačke kulture u RH.
Bila je organizator i domaćin velikih manifestacija Saveza Slovaka, kao što su:
– dječja smotra slovačkog folklora u RH,
– dva puta smotra slovačkog folklora u RH,
– festivala slovačkih pjesama Keď sa ruža rozvíjala                                                     
Već tradicionalno u Rijeci prigodom obilježavanja slovačkog državnog praznika Dana ustava SR organizira Dane slovačke kulture na kojima osim pjesme i plesa, umjetnika, predstavlja i tradicionalne slovačke suvenire i slovačku kuhinju.

Folklorna skupina Slovenka, voditeljice: Rekić-Grolmusova i Vuković Jarmila
Pjevačka skupina Slovenka, voditeljica: Melita Bahnik
 
Aktivno djeluju i predstavljaju MS na smotrama Saveza Slovaka u RH, Etno smotri Grada Rijeke, na manifestacijama u PGŽ i na festivalima u Slovačkoj, Mađarskoj, Italiji i Srbiji, Francuskoj. MS Rijeka surađuje s udrugom Zametski koren.
MS Rijeka i MS Markovac predstavljali su Slovake iz RH na etno-gastro manifestaciji Dolnozemskí Slováci u Bratislavi.
MS Rijeka je suorganizator postavljanja spomen ploče slovačkom novinaru i prozaiku Svetozaru Hurbanu Vajanskom u Volosku, koji je 1905. godine sudjelovao na Kongresu slavenskih novinara.
Organizirala je promocije knjiga Kamile Strelkove-Kankove, Stanislava Stolarika, Kvetoslave Kučerove, Jana Jankoviča, Miroslava Gavrana, Mariana Mrvu, Školske knjige Zagreb, Saveza Slovaka i svojih članova, Rekić-Mataija, Hriešik, Gržinić.
Organizirala je koncerte umjetnika iz Slovačke, Ivana Ožvata, Vladimira Dobrika, Veronike Dobrikove, Lenke Hartlove i koncert Pjesmom i plesom u EU.
Likovna i foto skupina organizirala je izložbe umjetnika iz Slovačke: I.Lackoviča, M.Meduza, Jantoškovej, Vanousovej, Fajnorovej, Matice slovačke i Žilinskog muzea, iz Srbije-Kuharikova i Josipovca –Kontrast, domaćih članova, Šepić, Provči, Čulinović, Turčan, Gržinić i dr.
MS Rijeka surađuje s brojnim folklornim društvima iz Slovačke: Bystričan, Senior-Oravan, Košovan, Orava, Jedlovina, Dubina, Maguranka, te sa mažoretkinjama, ali ugostila je i mnogo drugih skupina. Isto tako pomaže u odlasku hrvatskih skupina u Slovačku kao što su Sloga, Kornić, Kraljevica.
U Rijeci su se, u organizaciji Matice Slovačke, predstavile i slovačke kazališne skupine iz Iloka, Erdevika, Velične, Brezna, Totkomloša.
Organizira tečajeve slovačkog jezika za odrasle i za djecu.
Sudjeluje na tribinama i seminarima za nacionalne manjine, koje organizira Grad Rijeka, PGŽ ili Savjet za nacionalne manjine RH .
Surađuje s krovnom institucijom Maticom Slovačkom iz SR, čiji je i član, Uredom za iseljene Slovake u Bratislavi i Veleposlanstvom u Zagrebu, kao i sa svim institucijama koje su prepoznale naš rad i inicijativu predstavljanja slovačke kulture i upoznavanja dvaju naroda.
U našim redovima aktivno rade i sudjeluju u raznim manifestacijama i članovi koji nisu Slovaci, i u rad se uključuju cijele obitelji i bračni drugovi.
Svima za to velika hvala.
 
Miroslava Gržinić, predsjednica
Vladimira Nazora 6, 32 255 Soljani

Predsjednik: Miluška Besek

Ljudevita Posavskog 189,
32 254 Vrbanja
tel. +385 32 863 250
mob. +385 98 618 354
e-mail: miluska.besek19@gmail.com

Dopredsjednik: Andrija Čuha
Matije Gupca 98, Soljani
e-mail: andrijacuha@net.hr
tel. +385 32 865 991

Tajnica: Sanja Besek
e-mail: beseksanja@gmail.com
tel. +385 32 865 078

Blagajnica: Katica Ožvat
tel. +385 865 502

 

MATICA SLOVAČKA U SOLJANIMA I SLOVAČKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „ONDREJ PEKÁR“

Slovaci su u Soljane doselili početkom 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća. U većem broju naseljavaju ovo područje od 1860. godine, a unazad 90 godina dolaze i iz Vojvodine, iz slovačkih sela Kisač, Selenča, Pivnica. Prvi slovački doseljenici bili su, jednako kao i domicilno stanovništvo, katoličke vjeroispovijesti, što je ubrzalo njihovu asimilaciju. Slovaci u Soljanima bili su najbrojniji prije stotinjak godina kada ih je bilo oko 300. Danas se tek njih stotinjak izjašnjava pripadnicima slovačke nacionalne manjine i uglavnom su evangeličke vjeroispovijesti. Vrlo su aktivni u Matici slovačkoj i Slovačkom kulturno-umjetničkom društvu te u evangeličkom crkvenom zboru, gdje rade na očuvanju slovačkog materinjeg jezika, kulture i vjeroispovijesti te prenošenju istih na mlađe generacije.

U Soljanima je djelovala Slovačka čitaonica osnovana 1932. godine u kojoj se svake subote i nedjelje poslije podne okupljala i družila slovačka mladež. Čitaonica je nudila novine, časopise i knjige na slovačkom, ali i hrvatskom jeziku, a osim toga posjedovala je i gramofon te ploče. U školi je djelovalo i slovačko odjeljenje u koje je tih godina išlo i 30 do 40 djece slovačke narodnosti. Godine 1932. počinje organizirano igranje nogometa u NK „Zora“ na igralištu u „Tockom kraju“ (slovački kraj), u kojemu je većina igrača bila slovačke nacionalnosti. Slovaci u Soljanima vrlo su aktivni, rado putuju i susreću se s drugim sunarodnjacima u Hrvatskoj, Slovačkoj i Vojvodini. Sa Slovačkom su vezani i kroz prijateljstvo s Krnčom, mjestom u nitranskom kraju, s kojim izmjenjuju posjete.

Matica slovačka u Soljanima osnovana je 1993. godine uz veliko zalaganje Ondreja Pekára. Ubrzo je registriran i Mjesni odbor Matice slovačke u Soljanima, četvrti po redu u RH. Dogodilo se to dana 17. listopada 1993. god. kada je održana Osnivačka skupština u prisutnosti 67 Slovaka. Donesen je Statut, za predsjednika je izabran Ondrej Pekár, tajnicu Marka Okanović a blagajnika Miško Ožvát. Od svog početka, udruga kroz kulturne aktivnosti djeluje na očuvanju slovačke tradicije, pjesme i plesa. U 1994. god. osnovana je pjevačka skupina koju je tada činilo osam žena i četiri muškarca, a nešto kasnije i dječja skupina. U 2002. god. predsjednik Samuel Ožvát daje prijedlog da se pjevačka skupina registrira kao Slovačko kulturno-umjetničko društvo s imenom „Ondrej Pekár“ na spomen i čast osnivaču i prvom predsjedniku Matice slovačke u Soljanima.  Od tada SKUD „Ondrej Pekár“ kontinuirano djeluje i redovito nastupa na svim smotrama koje organizira Savez Slovaka u RH. Članovi nastupaju i na ostalim kulturnim manifestacijama u okolini Cvelferije, Županje, Vojvodine i Austrije. U Slovačku putuju svake druge godine s KUD-om „Slavonija“ Soljani i tako održavaju prijateljstvo s folklornom skupinom „Krnčianka“ iz Krnče kod Topoľčana. Dana 22. kolovoza 2010. god. predsjednik Andrija Čuha predložio je organizaciju kulturnog festivala u Soljanima koji danas nosi naziv „Dani Slovaka u Soljanima“. Nastupi slovačkih i hrvatskih društava na Danima Slovaka u Soljanima svake godine ukazuju na multikulturalnost, tipičnu za Vukovarsko-srijemsku Županiju, kao i suživot Slovaka i većinskog stanovništva u Soljanima. Matica slovačka Soljani 10. 11. 2007. bila je suorganizator saveznog 9. festivala slovačke pjesme i glazbe „Keď sa ruža rozvíjala“, a u lipnju 2015. god. suorganizator 33. smotre slovačkog folklora u RH.

Matica slovačka Soljani izdala je nosač zvuka „Nad Soľanmi“ – zvučni zapis sa 16 slovačkih pjesama koje se tradicionalno pjevaju u Soljanima. CD je izdan uz financijsku pomoć Ureda za iseljene Slovake u Bratislavi i Općine Vrbanja, a promoviran je prigodom 20. obljetnice osnutka i djelovanja SKUD-a „Ondrej Pekár“. CD je rezultat dugoročnog rada na očuvanju slovačkih narodnih pjesama koje su ovim putem sačuvane za buduće generacije.

Godine 2014. izdana je knjiga „Soľany – kultúrne tradície Slovákov v Slavónii“ („Soljani – kulturne tradicije Slovaka u Slavoniji“) s dokumentarnim filmom o Slovacima u Soljanima, koju su članovi Matice slovačke realizirali uz pomoć profesora Jaroslava Čukana s Katedre menadžmenta kulture i turizma Sveučilišta Konstantina Filozofa u Nitri. 

 

Šubićeva 20
10 000 Zagreb
tel./fax: 00385 (0)1 652 0553
e-mail: info@slovaci-zagreb.com

Predsjednik: Zlatko Jevak, ml.
mob: +385 98 277 714
e-mail: zlatkojevak@yahoo.com

Dopredsjednica: Alena Bali
e-mail: alena.bali@outlook.com

Tajnik: Vladimir Bali
tel: 098 164 4740

Blagajnica: Ana Đikanović
tel: 098 133 1241, e-mail: ana.djikanovic@zgt-com.hr

Matica slovačka Zagreb

Osnivačka skupština Matice slovačke Zagreb (MS Zagreb), kao deveti ogranak Matice slovačke u Hrvatskoj sa sjedištem u Našicama, održana je 01. prosinca 1995. godine u prostorijama Hrvatsko-izraelskog društva u Vodnikovoj ulici u Zagrebu. Osnivači su bili Matica slovačka u Hrvatskoj i Društvo hrvatsko-slovačkog prijateljstva Zagreb. U prvi izvršni odbor (IO) ogranka MS Zagreb izabran je Zlatko Jevak u funkciji predsjednika, a kao članovi izabrani su: Zuzana Marčinko, Lidija Puharić, Kazimir Šturik, Juraj Demus, Vera Zima i Lukrecija Vrnoga. Na ovoj skupštini usvojen je i statut MS ogranak Zagreb.

Želimo spomenuti da su se Slovaci i Česi već od kraja 19. stoljeća međusobno okupljali u Zagrebu. Prvobitni cilj je bio okupljanje zemljaka radi očuvanja materinjeg jezika, običaja, kulture i općenito zavičajnog načina življenja. Zajedno su djelovali u društvima pod različitim nazivima što je bio rezultat zajedničkog življenja dvaju naroda u jednoj državi Čehoslovačkoj republici kao državnoj zajednici Čeha i Slovaka osnovanoj 1918. godine. Na godišnjoj skupštini 1982. godine usvojen je statut po kojem se društvo zvalo “ Česká beseda – Spolek Čechů a Slováků v Zahřebĕ“. Čehoslovački narodni dom, sa sjedištem u Šubićevoj ulici 20, sagrađen je na zemljištu, kojeg je za izgradnju Čehoslovačke škole i društvenih prostorija, ugovorom darovala gradska vlast grada Zagreba 1935. godine, s time da se dom trebao izgraditi u roku od 2 godine. Za skupljanje potrebnih financijskih sredstava osnovano je dioničko društvo Čehoslovački narodni dom u Zagrebu. Novčane priloge za izgradnju davali su građani češke i slovačke narodnosti u Hrvatskoj. Zahraničný Ústav Čehoslovačke Republike odobrio je pozajmicu (40% sredstava), koja su uzmanjkala. U nekoliko navrata dobivena su financijska sredstva od Ministarstva prosvjete i školstva i Ministarstva vanjskih poslova ČSR. Dom je završen u ožujku 1937. godine. Povijest doma pratila je društvenu i političku situaciju u drugoj polovici 20. stoljeća – dom je bio oduzet od strane vlasti, predan u zakup, te napokon vraćen u derutnom stanju 1996. godine Češkoj besedi.

U trenutku svog osnivanja MS Zagreb, bez tradicije i iskustva u samostalnom radu, bez prostorija i stalnih članova, morala se usmjeriti na program koji može ostvariti u datim okolnostima. Tako se najviše usmjerila na organiziranje književnih, odnosno spomen večeri, na kojima obilježavamo godišnjice rođenja ili smrti znamenitih Slovaka i Hrvata, koji su zadužili slovačku i hrvatsku kulturu i gradili prijateljstvo naših dvaju naroda. Njegujemo slovačku tradiciju, predstavljamo našu kulturu i običaje putem izložbi, gastronomske ponude, organiziramo studijska putovanja u matičnu zemlju, zemlju naših predaka, a matična događanja većinom priređujemo u prostorijama Češke besede u Šubićevoj ulici 20 (nekadašnjem Čehoslovačkom narodnom domu), te u Matici hrvatskoj na Strossmayerovom trgu 4, u Zagrebu.

Najznačajnija događanja:

-1997. godine, prigodom 200. obljetnice rođenja Štefana Moysesa, zagrebačkog profesora i prvog predsjednika Matice slovačke, na svečanoj akademiji postavili smo dvojezičnu spomen ploču u predvorju Gornjogradske gimnazije, gdje je više od 20 godina predavao;

– 2002. godine, prigodom 100-te godišnjice odlaska Slovaka sa Orave u „Donju zemlju“ – zapad Hrvatske, u suradnji sa MS Trstená pripremili smo veliku svečanost u Trstenoj;

– 2003. godine, u parku grada Lipik postavili smo dvojezičnu spomen-ploču velikom

slovačkom piscu Martinu Kukučinu (75. godišnjica smrti), koji je zadnje 2 godine svog života proveo u Lipiku te kao liječnik dugo godina radio u Selcima na otoku Braču, gdje je na njegovoj kući postavljena dvojezična ploča 2011. godine;

– 2005. godine smo obilježili desetu godišnjicu osnutka MS Zagreb u kazalištu Vidra kazališnom predstavom SKUS-a ” Janko Čmelik” iz Stare Pazove – “Probudi se Kato”, a 4. studenoga koncertom slovačke narodne glazbe i pjesama u izvođenju sastava Miroslava Dudika iz Bratislave;

– od 2013. godine redovito sudjelujemo u programu, koji svake godine organizira Koordinacija nacionalnih manjina Grada Zagreba, te Predstavnik slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba kao što je obilježavanje Dana nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu, Izložbi pisanica nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu;

– od 2016. godine u suradnji s Predstavnikom slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba održava se tečaj slovačkog jezika, koji vodi profesor fonetike i slovakistike, a tečaj pohađa 12 polaznika.

Izdavačka djelatnost MS Zagreb je vrlo raznovrsna i bogata jer smo od osnutka do danas izdali više od 10-tak knjiga u vlastitom izdanju, a 3 knjige kao suizdavači. Vrijedno je spomenuti najznačajniju knjigu Slovaci u Hrvatskoj autorice Doc. PhDr. Kvetoslave Kučerove, koju smo izdali 2005. godine u suradnji s Maticom slovačkom u Martinu. Knjiga je izašla prvo na hrvatskom jeziku, a nekoliko mjeseci kasnije i na slovačkom jeziku.   Prigodom obilježavanja 10. obljetnice djelovanja MS Zagreb 2006. godine izdali smo dvojezičnu knjigu Deseta godišnjica Matice slovačke Zagreb u kojoj su navedena sva naša događanja.

MS Zagreb, kao jedna od 18 slovačkih matica, pripada Savezu Slovaka u Hrvatskoj – krovnoj organizaciji koja ima sjedište u Našicama, te u kulturno-društvenom časopisu Slovaka u Hrvatskoj Prameň, koji izdaje Savez Slovaka u kojem objavljujemo članke o našim aktivnostima.

Od svog osnutka MS Zagreb surađuje s Veleposlanstvom Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj, Lektoratom slovačkog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Društvom hrvatsko-slovačkoga prijateljstva Zagreb.  

Donošenjem Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina („NN“ br.: 155/02, 47/10,

80/10, 93/11), pripadnicima nacionalnih manjina, zajamčeno je pravo izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima. U Gradu Zagrebu od 2004. godine djeluje i predstavnik slovačke nacionalne manjine s kojim zajedno organiziramo naše aktivnosti. Na izborima 31. svibnja 2015. godine za Predstavnika slovačke nacionalne manjine u Gradu Zagrebu izabran je Zlatko Jevak,ml.

Dana 19. siječnja 2016. godine održana je izborna skupština MS Zagreb i izabran je IO u sastavu: Alena Bali u funkciji predsjednice, Zlatko Jevak u funkciji dopredsjednika, a kao članovi: Vjerka Pifat, Zlatko Jevak, ml., Katarina Dragić, Lidija Briševac, Željka Hlinka, Juraj Ivandić, Dragutin Ivančić. Tajnik Predstavnika slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba je Vladimir Bali, koji ovu funkciju obavlja već od 2006. godine, te funkciju tajnika MZ Zagreb od 2013. godine.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u gradu Zagrebu ima 207 pripadnika slovačke nacionalnosti, a MS Zagreb u 2016. godini broji oko 80-tak članova.

Iako naša Matica većinom broji članove starije generacije i dalje radimo, angažiramo se na različitim područjima prema svojim mogućnostima, a svojim aktivnostima želimo građanima Grada Zagreba predstaviti Slovačku kao zemlju bogate tradicije i kulture, kao zemlju srdačnih i gostoljubivih ljudi.

Zokov Gaj 11
33 513 ZDENCI
matica.slovacka@optinet.hr
 
Predsjednica: Vesna Kunštek
Šumska 31, Beljevina, 31 511 Đurđenovac
mob: 098 161 3957 
tel: 031 600 212
            vesnakunštek@pporahovica.hr
 
Dopredsjednik: Slavko Hulak
mob: 091 523 8376
tel: 031 646 131
 
Tajnik: Marko Pavešić
tel: 031 608 257
mob: 092 146 4698
 
Blagajnica: Jasenka Žagar
 
MS djeluje kroz stariju pjevačku skupinu, te dječju pjevačko-plesnu skupinu.
MS je osnovana 19. siječnja 2003.g. Osnivačem se smatra nekolicina mještana, “uznemirena” pismom gospodina Mojmira Benže (etnologa iz Bratislave) upućenim Antunu Klanici koji je s grupom suradnika radio na etnološkim ispitivanjima u Zokovom Gaju. Nakon toga bili smo gosti na proslavi obilježavanja 115. obljetnice dolaska Slovaka u Jelisavac, gdje upoznajemo veleposlanika SR u Zagrebu Jana Petrika, koji nam budi i produbljuje želju za osnivanjem MS. Tako je prvi predsjednik bio Antun Klanica. U rad MS uključile su se pjevačice, a nedugo zatim osniva se dječja folklorna skupina. Djeca su nekoliko puta održala probe s markovačkom djecom, bilo u Markovcu Našičkom ili u Zokovom Gaju, što ih je potaknulo na aktivno sudjelovanje u radu MS. Članovi su vrlo aktivni, no osjeća se nedostatak koreografa za dječju plesnu skupinu. Postavljene koreografije Branke Baksa, Darinke Silađi i Alene Furmanikove redovito i marljivo vježbamo, ali želja nam je naučiti još više novih plesova. Skupine sudjeluju na svim redovnim smotrama Saveza Slovaka RH, općine, županije. Godine 2005. bili smo organizatori “11. dječje smotre slovačkog stvaralaštva RH”, kada smo ugostili jedanaest skupina iz RH i jednu iz Slovačke (mjesto Oščadnice, koje nas je pozvalo na gostovanje iste godine). Prekrasan nastup i uzbudljivo prvo putovanje naše djece u Slovačku na “Oščadničkoj heligonki” ostvarili smo zajedno s djecom MS Markovac Našički, koja nam je pomogla na samom početku kroz učenje plesova, donacijom harmonike, nekoliko hlača muške dječje nošnje i Acine glazbene pratnje, na čemu smo im vrlo zahvalni.
Naša je Matica i organizator tradicionalne manifestacije “Čijanje perja” (25. studenog), preko koje nastojimo očuvati slovačke običaje, ali i ugostiti druga društva. Organizatori smo pokladne povorke kroz selo i plesa pod maskama. Na tradicijski način obilježavaju se uskrsni i božićni običaji (priprema hrane, obilazak najbliže rodbine…). Na inicijativu Nikole Čiša uspostavljena je i potpisana suradnja općine Zdenci i općine Zborov nad Bystricou u SR.
MS se već drugu godinu organizira tečaj slovačkog jezika, a vodi ga predsjednik Saveza Slovaka RH prof. Andrija Kuric, koji nam također nesebično pomaže u radu.
Mještani Zokovog Gaja među rijetkima su koji se mogu pohvaliti posjetom predsjednika RH Stjepana Mesića – bilo je to povodom otvorenja mjesnog vodovoda 14. svibnja 2004. g.
Najzaslužnija osoba tijekom osnivanja, razvoja i aktivnosti naše MS svakako je Nikola Čiš. Rođen je 5. rujna 1935. g. u Zokovom Gaju. On je zvijezda vodilja i stup-oslonac svim članovima MS.
 
Lidija Hološ i Vesna Kunštek